Signalitics

Tjedni pregled: rekordni S&P 500 indeks dosegnuo tržišnu vrijednost od 25 trilijuna dolara

Uspjeh uslijed tehnoloških inovacija i konačne potpore od prošlogodišnjeg poreznog rasterećenja
Skulptura bika na Wall Streetu
 Profimedia, Alamy

Ključni događaj u proteklom tjednu na svjetskim financijskim tržištima zasigurno je bilo službeno dostizanje rekordno dugog ulaznog trenda na američkim dioničkim tržištima u povijesti. S&P 500 dionički indeks proveo je 3453 dana bez korekcije 20% od najviše točke koja tipično označava početak silaznog trenda. Tržišna vrijednost S&P 500 porasla je za 312% u spomenutom periodu i dosegnula 25,5 trilijuna dolara nošena uslijed tehnoloških inovacija i konačne potpore od prošlogodišnjeg poreznog rasterećenja.

Tehnološke inovacije i uzdizanje digitalne ekonomije doveli su do znatnih promjena među vodećim kompanijama S&P 500 indeksa. U ožujku 2009. kada je započet uzlazni trend, najveće kompanije prema vrijednosti tržišne kapitalizacije bile su Exxon Mobil, Walmart i Microsoft dok se sada na čelu nalaze Apple čija je vrijednost nedavno dosegnula trilijun dolara, Amazon i Alphabet. Facebook koji trenutno zauzima šesto mjesto nije bio javno izlistana kompanija kada je uzlazni trend dioničkog tržišta počeo (izlistan je na burzu u 2012.)

Dionice koje su u spomenutom periodu zabilježile najsnažniji rast kao Facebook, Apple, Amazon, Netflix i Alphabet popularno su nazvane Faang dioničkim indeksom. Da ste se na početku uzlaznog trenda odlučili za kupnju ovih dionica i izostavili bilo koje druge, značajno biste prinosom nadmašili rast koji je ostvario S%P 500. Istovremeno, zabrinutosti oko privatnosti, povećane regulacije iste i izgleda budućeg rasta spomenutih tehnoloških kompanija važna su pitanja održivosti ovog uzlaznog trenda kao i održivosti rasta cjelokupnog američkog dioničkog težišta.

Vrijedi istaknuti i kako je rast u trenutnom uzlaznom trendu sa anualiziranom stopom od 16,5% godišnje zapravo niži od prosječnog rasta od 22% u periodima uzleta dioničkog tržišta. Najsnažniji godišnji rast zabilježen je u periodu od 1932. do 1937. godine po stopi od 35,5% koja je uslijedila nakon velikog sloma tržišta 1929. godine i velike depresije koja je potom uslijedila.

Nakon snažnog jačanja u prethodnom tjednu koje je bilo nošeno povećanom potragom investitora za sigurnom imovinom uslijed zabrinutosti oko učinaka turske krize na povezana tržišta, američki je dolar znatno oslabio u tjednu iza nas te se parom EUR/USD ponovno trguje iznad razine od 1,16 dolara za jedan euro.

Dok je inicijalna umjerena korekcija uzrokovana stabilizacijom averzije prema riziku na tržištima već krajem prošlog tjedna, podsjećamo kako je slabljenje koje je uslijedilo u protekla dva dana uzrokovano kritikama predsjednika Trumpa prema Fed-ovoj politici normalizacije kamatnih stopa i otvorenoj molbi za pomoć gospodarskom rastu u vidu nešto ekspanzivnijeg pristupa monetarnoj politici. Dodatno, Trumpove optužbe prema Kini i Europskoj uniji oko manipulacije tečaja također su uzrokovale deprecijacijske pritiske na dolar. Ovo nije prvi puta da predsjednik Donald Trump verbalnim intervencijama i otvorenim željama za slabijim dolarom utječe na tečajna kretanja. Svako odmicanje Fed-a od dosada poznate retorike i namjere normalizacije kamatnih stopa negativno bi se odrazilo na dolar i sa ekonomskog aspekta ali i sa političkog uslijed smanjenog povjerenja investitora radi uplitanja izvršne vlasti u odluke centralne banke.

Istaknimo pritom kako je dolar jučer dodatno oslabio nakon govora čelnika Fed-a Powella na Fed-ovoj uobičajenoj godišnjoj Jackson Hole konferenciji. Jerome Powellova umjerena retorika sa očekivanjima nastavka prilagodbe monetarne politike sukladno tržišnim potrebama nije pružila dovoljno uvjeravanja za tržišta kako će Fed nastaviti sa dosada planiranim tempom podizanja kamatnjaka (još dva u toku ove godine i tri sljedeće godine) te je podigla sumnje oko prvih utjecaja izjava predsjednika Trumpa na retoriku centralne banke.

SAD i kineska delegacija u Washingtonu završili su dvodnevne pregovore usmjerene smanjenju trgovinskih tenzija između dvije ekonomije. Prema medijskim napisima, kineska delegacija bila je voljna ponuditi SAD-u mjere kojima bi se postigao povećani otkup američkih energetskih i poljoprivrednih proizvoda te su bili voljni jamčiti kako će spriječiti daljnje slabljenje kineske valute renminbi nakon što je predsjednik Trump u toku tjedna optužio Kinu za manipulaciju vlastitom valutom.

Jasan zaključak pritom nije postignut već je Bijela kuća objavila kako su dvije strane razmijenile poglede i stavove o postizanju poštenosti, pravednosti i recipročnosti u ekonomskim odnosima. U svijetlu navedenog izgledno je kako će se tenzije između SAD-a i Kine nastaviti i u narednim tjednima, a posebice imajući u vidu da su SAD jučer započele sa naplatom carina na dodatnu vrijednost kineskog uvoza kao što je i najavljeno, Kina je odmah uzvratila mjerama odmazde u istom opsegu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. studeni 2024 23:51