Rast blagdanske potrošnje

Hrvati tijekom prosinca potrošili 16 milijardi kuna: 'To je rezultat rasta plaća'

U prosincu je, prema podacima Porezne uprave, fiskalizirano 15,8 milijardi kuna, što znači da smo potrošili milijardu kuna više nego u istom razdoblju lani
Ilustracija
 Boris Kovacev / Ranko Suvar / CROPIX

U prosincu hrvatski građani potrošili su gotovo 16 milijardi kuna, što je milijardu kuna više nego u istom razdoblju godinu ranije, objavili su u četvrtak iz Hrvatske gospodarske komore (HGK).

"U prosincu je, prema podacima Porezne uprave, fiskalizirano 15,8 milijardi kuna, što znači da smo potrošili milijardu kuna više nego u istom razdoblju lani, a taj pozitivan trend je rezultat kontinuiranog rasta plaća kroz porezne reforme“, istaknula je direktorica Sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić.

Iz HGK napominju kako je njihovo istraživanje pokazalo da je gotovo dvije trećine građana za blagdanske darove potrošilo između 100 i 1000 kuna, dok je jedna petina trošila iznad tog iznosa.

"Od 100 do 500 kuna je za darove najbližima potrošilo 31,5 posto ispitanika, od 500 do 1000 kuna 31,8 posto, a 20,8 posto je potrošilo iznad 1000 kuna. S druge strane, 10,4 posto anketiranih je za poklone dalo manje od 100 kuna, dok samo 2,3 posto nije uopće kupovalo blagdanske poklone“, pojasnila je Ravlić.

Najviše se kupovalo članovima obitelji (84 posto), potom voljenim osobama (56 posto) i prijateljima (53 posto), a najmanje se ove godine trošilo na poslovne partnere (17 posto).

U darovima prednjači kozmetika (39 posto), odjeća i obuća (35 posto) te dječje igračke (31 posto), navode iz HGK.

Česti pokloni su i delikatesni prehrambeni proizvodi (29 posto) i piće (24 posto), a za knjige i elektroniku se odlučilo 20,5 posto, odnosno 17,2 posto ispitanika.

Od kozmetike se najviše kupuju proizvodi za njegu lica i tijela (48 posto) te parfemi (47,5 posto) i dekorativna kozmetika (34,5 posto), dok su kod igračaka najpopularnije društvene igre i slagalice (60,5 posto), plišane igračke i lutke (45 posto) te računalne igrice i multimedija (22 posto).

Istraživanje je provedeno na 300 ispitanika u četiri velika hrvatska grada (Zagreb, Rijeka, Osijek i Split), navodi se u priopćenju HGK.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2024 15:00