Novi IPO?

Fondovi: Zainteresirani smo za HP; Ministarstvo: Nije se raspravljalo o privatizaciji

U resornome Ministarstvu ne znaju ništa o tom projektu, to znači da se IPO neće provesti u mandatu ove Vlade
Hrvatska pošta
 Neja Markičević / CROPIX

Ante Žigman, predsjednik Uprave Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, uporan je u javnom nastojanju da država brže krene u privatizaciju velikih javnih kompanija, a jučer je snažno istupio u Večernjem listu predlažući Vladi premijera Andreja Plenkovića da se putem Zagrebačke burze proda 25 posto dionica Hrvatske pošte.

No, u resornome Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture rekli su nam kako dosad u Vladi nije bilo razgovora o mogućoj privatizaciji HP-a, odnosno da barem oni nisu upoznati s takvim idejama. A ako u resornome Ministarstvu ne znaju ništa o tom projektu, to vjerojatno znači da se to neće niti provesti u mandatu ove Vlade, s tim da bi za provođenje tog projekta bilo potrebno minimalno godinu dana ako bi se želio kvalitetno pripremiti. U HP-u ističu kako bi im za provedbu inicijalne javne ponude dionica (IPO) na Zagrebačkoj burzi trebalo minimalno devet mjeseci, ali za to će možda dobiti priliku u mandatu neke druge Vlade. “Potencijalnu odluku o prodaji donosi vlasnik, a mi smo spremni za sve scenarije.

Proces pripreme

Proces za pripremu bi svakako trajao minimalno devet mjeseci. S obzirom na to da smo sada u fazi preseljenja naših glavnih procesa u novi sortirni centar te ulažemo u digitalizaciju i razvoj brojnih procesa i usluga, drago nam je da i financijsko tržište to prepoznaje”, odgovorili su iz Pošte. Podsjetili su kako se “ova tema već otvorila i prošle godine te je naš predsjednik Uprave, Ivan Čulo, već tada istaknuo da bi IPO bio dobrodošao te da bi svježi kapital mogao dati još jači poticaj razvoju poštanskog tržišta”. “Već tada smo bili u snažnom investicijskom ciklusu koji je, naravno, i nastavljen. Od 2017. investirali smo gotovo 540 milijuna kuna, a cjelokupni utjecaj HP-a na gospodarstvo u prošloj godini bio je u visini pola milijarde kuna”, poručili su iz HP-a.

I obvezni mirovinski fondovi potvrdili su interes za privatizaciju HP-a: iz OMF-a AZ odgovorili su da “pozdravljaju svaki IPO, a posebno nam se čini interesantnom ideja vezana uz projekt IPO-a Hrvatske pošte koji može značajno pridonijeti oživljavanju tržišta kapitala u RH”. “Hrvatska pošta, s obzirom na jedinstvenu tržišnu poziciju, može predstavljati interesantnu ulagačku priliku za sve građane i ovakav bi projekt zasigurno mogao na Zagrebačku burzu vratiti veći broj malih ulagača. Naravno, ovakvi projekti predstavljaju prirodne investicije i za institucionalne investitore kakvi su mirovinski fondovi”, drži AZ.

Petar Vlaić, predsjednik Uprave Društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima Erste Plavi, također je rekao da je njegov fond zainteresiran za sudjelovanje u inicijalnoj javnoj ponudi HP-a. “Rezultati poslovanja HP-a su dobri, tvrtka može dugoročno poslovati stabilno i imati sigurnu dividendu, i to se uklapa u dugoročnu sliku poslovanja mirovinskih fondova. Uz temeljni posao distribucije pisama i klasičnih pošiljaka, glavna perspektiva i snaga tvrtke je jačanje i širenje poslovanja paketnog biznisa. Kupnja i prodaja putem interneta nastavit će snažno rasti, Hrvatska i Hrvatska pošta tu imaju dosta prostora za rast tog dijela biznisa, a HP sa svojom dostavnom mrežom ima veliku komparativnu prednost”, kaže Petar Vlaić.

Oživljavanje tržišta

Ante Žigman, pak, Vladi predlaže da u IPO HP-a, uz domaće institucionalne investitore, uključi i građane. I on ističe kako bi Hrvatska pošta mogla isplaćivati redovnu dividendu, ali dodaje kako bi se “mogao naznačiti ciljani udio neto dobiti koji bi se isplaćivao kao dividenda, što bi u razdoblju niskih kamatnih stopa, naravno ovisno o cijeni, bilo atraktivno kako za građane, kao ulaganje dijela štednje, tako i za institucionalne investitore”. Takvim je javnim savjetima, čini se, šef regulatorne agencije u žaru oživljavanja relativno mrtvog tržišta kapitala ipak malo prešao prag zagovaratelja privatizacije javnih poduzeća kako bi oživio to tržište. Naravno, za IPO je uvijek jako važna evaluacija kompanije, ali i cilj IPO-a: želi li vlasnik (država) više novca namaknuti u proračun pa se tada postavlja veća cijena dionice ili želi manjom cijenom dionice ustvari donijeti u startu zaradu građanima i domaćim institucionalnim investitorima. Operativna dobit (EBITDA) HP-a se posljednjih godina kreće oko 200 milijuna kuna pa bi spekulativna procjena kompanije iznosila ispod milijardu do dvije milijarde kuna, jer su u igru uključeni i brojni drugi faktori. No, dublje i realne evaluacije tvrtke treba pričekati. Prihodi HP-a su u 2018. bili na razini od 1,7 milijardi kuna i narasli su za 3,2 posto na godišnjoj razini, dok je neto dobit iznosila 40 milijuna kuna i bila 44 posto manja u odnosu na 2017.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. studeni 2024 03:44