Ako ste jedan od ''sretnika'' u Hrvatskoj, kojima od plaće nakon što podmiri sve obaveze ostane 1000 kuna viška, a želite štedjeti, najvažniji savjet koji financijski stručnjaci izdvajaju glasi: „svoja sredstva raspodijelite u nekoliko različitih oblika štednje”.
Konkretno, na primjeru tridesetogodišnje visoko obrazovane osobe, s 1000 kuna na raspolaganju, optimalno bi bilo da 50 posto sredstava, dakle 500 kuna, položi u oročene štednje, stambene štednje i štednje na transakcijskom računu za „crne dane”, odnosno u takozvane visoko likvidne tipove štednji gdje su sredstva lako dostupna. Preostalih 50 posto, preporučuje Dajana Barbić, docentica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, valjalo bi staviti u dugoročnu štednju, i to tako da 400 kuna položite u dobrovoljnu ...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....