Za vrijeme pandemije dramatično je poraslo rodno uvjetovanje kibernetičko nasilje

Europarlamentarci su na plenarnoj sjednici zatražili stvaranje europske direktive za suzbijanje rodno uvjetovanog kibernetičkog nasilja i osiguravanje konvergencije na nacionalnoj i europskoj razini.

U izvješću usvojenom s 513 glasova za, 122 protiv i 58 suzdržanih, eurozastupnici su upozorili na nedostatak odgovarajućeg europskog pravnog okvira za borbu protiv ovog fenomena te još jednom istaknuli važnost osiguravanja mjera za zaštitu i podršku žrtvama kibernasilja.

Pandemija je rezultirala je dramatičnim porastom rodno uvjetovanog kibernetičkog nasilja. Prema podacima Europskog instituta za ravnopravnost spolova, sedam od deset žena iskusilo je cyber-uhođenje. Jedna od deset žena doživjela je neki oblik cyber nasilja.

Zastupnici traže da se u kaznenom pravu uvrsti zajednička definicija rodno uvjetovanog kibernetičkog nasilja, kao i usklađene minimalne i maksimalne kazne. Rodno uvjetovano kibernetičko nasilje trebalo bi kriminalizirati, smatraju EU parlamentarci, te pozivaju vlade država članica da službeno priznaju da je rodno uvjetovano nasilje posebno ozbiljan zločin s prekograničnom dimenzijom.

"Rodno uvjetovano kibernetičko nasilje ima veliki utjecaj na temeljna prava i slobode ljudi, na njihovo dostojanstvo i na njihove živote na svim razinama", izjavila je suizvjestiteljica Elissavet Vozemberg-Vrionidi (EPP), "Pozivamo na donošenje zakona koji bi, uz zajedničku definiciju i mjere za zaštitu i podršku žrtvama, također trebao uključivati mjere za potporu akcijama država članica u području prevencije. Rodno uvjetovano nasilje, u svim njegovim oblicima, zločin je prema kojem moramo pokazati nultu toleranciju!".

Popis radnji koje bi takvo zakonodavstvo trebalo riješiti uključuje cyber uznemiravanje, cyber uhođenje, kršenja privatnosti, snimanje i dijeljenje slika seksualnog napada, daljinsko upravljanje ili nadzor, prijetnje i pozive na nasilje, seksistički govor mržnje, izazivanje samoozljeđivanja, nezakonit pristup porukama ili računima na društvenim mrežama, kršenje sudskih zabrana komunikacije i trgovine ljudima.

"Zakonske mjere koje preporučujemo trebale bi biti uključene u sveobuhvatnu Direktivu protiv rodno uvjetovanog nasilja u svim njegovim oblicima. Riječ je o zakonu, o ljudskim pravima, o demokraciji: moramo jamčiti da je svaka žena sigurna od nasilja", poručila je suizvjestiteljica Sylwia Spurek (Zeleni/EFA).

Komisija je najavila da će u ožujku 2022. predložiti zakon za borbu protiv nasilja nad ženama koji uključuje prevenciju, zaštitu i učinkovit kazneni progon, kako u online, tako i u offline svijetu. Istanbulska konvencija je, inače, najsveobuhvatniji međunarodni ugovor koji se bavi temeljnim uzrocima rodno uvjetovanog nasilja u svim njegovim oblicima.