Wolt, Uber i ostale platforme trebat će zaposlenicima dati status radnika ili dokazati da radni odnos ne postoji

Europska komisija po prvi je put predložila niz mjera za poboljšanje uvjeta platformskih radnika i potporu održivom rastu digitalnih radnih platformi u EU-u.

Novim pravilima trebalo bi se osigurati da osobe koje rade putem digitalnih radnih platformi mogu uživati radna prava i socijalne naknade na koja imaju pravo. Dobit će i dodatnu zaštitu s obzirom na upotrebu algoritamskog upravljanja (tj. automatiziranih sustava koji podržavaju ili zamjenjuju upravljačke funkcije na radnom mjestu).

Zajednički skup pravila EU-a trebao bi pružiti veću pravnu sigurnost, čime će se digitalnim radnim platformama omogućiti da u potpunosti iskoriste gospodarski potencijal jedinstvenog tržišta i jednake uvjete.

Danas diljem EU-a više od 28 milijuna ljudi, većinom mlađih generacija, radi putem digitalnih platformi. Procjenjuje se da će do 2025. ta brojka narasti na 43 milijuna.

Digitalne platforme donose potencijal za inovacije, nove poslovne modele i fleksibilne oblike organizacije rada. Omogućuju mnogima da zarađuju za život ili nadopunjuju svoje prihode, uključujući one u nepovoljnijem položaju ili ugrožene koji se mogu izboriti za pristup tržištu rada. Za potrošače to znači bolji pristup proizvodima i uslugama do kojih bi inače bilo teško doći.

Međutim, isto tako osobe koje rade putem platformi često su izlože nesigurnim životnim i radnim uvjetima, uključujući pogrešnu klasifikaciju statusa zaposlenja, zdravstvene i sigurnosne rizike te loš pristup socijalnoj zaštiti.

- Radnici putem platformi zaslužuju istu zaštitu kao i svi drugi radnici, prema europskom socijalnom modelu. Ovaj paket prijedloga postoji kako bi riješio probleme – kazao je potpredsjednik za gospodarstvo u interesu građana Valdis Dombrovskis.

Prijedlog Komisije može se podijeliti u tri glavna principa.

Prvi se tiče pogrešne klasifikacije statusa zaposlenja. Od 28 milijuna platformskih radnika, njih 5,5 milijuna imaju ugovore kojima se vode kao samozaposleni. Ali u stvarnosti se ti radnici redovito provjeravaju i nadziru, što ih zapravo čini zaposlenicima.

- Oni bi trebali imati radna i socijalna prava koja odgovaraju statusu zaposlenika, kao što su radno vrijeme i zdravstvena zaštita, minimalna plaća, bolovanje i naknade za starost. Naš prijedlog uvodi načelo oborive pretpostavke na temelju niza kontrolnih kriterija – objašnjava Dombrovskis.

To znači da će platforme će imati pravo osporiti ili „odbaciti” klasifikaciju statusa radnika, ali će na njima biti obveza dokazivanja da radni odnos ne postoji.

Nadalje, platforme koriste automatizirane sustave - algoritme, kako bi uskladili ponudu i potražnju za poslom, a ponekad algoritmi čak zamjenjuju i menadžerske funkcije.

Komisija inzistira na tome da radne uvjete uvijek nadzire čovjek, a predlaže i pravo na osporavanja automatiziranih odluka.

- Na kraju, želimo povećati transparentnost i sljedivost rada platforme. To znači provođenje pravila koja se primjenjuju na sve koji rade u ovom sektoru, uključujući one platforme koje djeluju preko granica. To će podržati nacionalna tijela u održavanju postojećih prava i obveza u pogledu socijalnih i radnih uvjeta – dodaje povjerenik.

U okviru paketa, Komisija je predložila direktivu o poboljšanju radnih uvjeta u radu putem platformi (u to su uključene mjere za pravilno utvrđivanje radnog statusa osoba koje rade putem digitalnih radnih platformi, novih prava radnika i samozaposlenih osoba kad je riječ o algoritamskom upravljanju), nacrt smjernica u kojima se objašnjava primjena prava tržišnog natjecanja EU-a na kolektivne ugovore samozaposlenih pojedinaca koji žele poboljšati svoje radne uvjete te komunikaciju u kojoj se utvrđuju pristup i mjere EU-a za rad putem platforme (to su mjere koje bi nacionalna tijela, socijalni partneri i drugi relevantni akteri trebali poduzeti na svojoj razini).

Povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit smatra kako se treba u najvećoj mogućoj mjeri iskoristiti potencijal digitalnih platformi za otvaranje radnih mjesta, ali ne po štetu radničkih i životnih uvjeta čovjeka.

- Trebali bismo se pobrinuti i za to da je riječ o kvalitetnim radnim mjestima na kojima se ne potiče nesigurnost, tako da ljudi koji rade putem platformi imaju sigurnost i mogu planirati svoju budućnost – rekao je Schmit, koji je dodao da je reakcija platformi na prijedlog mjera podijeljena. Dok jedni pozitivno reagiraju na prijedlog Komisije ističući kako već sve te mjere ionako primjenjuju, drugi se prilično opiru novim pravilima.

Primjerice, Wolt nam je u priopćenju rekao da pozdravlja početak zakonodavnog procesa i da već nekoliko godina traži jasnoću o ovoj temi.

-Vjerujemo da je ovo korak u pravom smjeru ka razjašnjenju položaja radnika na digitalnim platformama. Iz perspektive samozaposlenih, kriteriji unutar Direktive se odnose na definiranje u kojoj se mjeri njihove poduzetničke slobode mogu ograničiti, a da se ne smatraju zaposlenicima. Za sve uključene strane je važno imati takvu jasnu distinkciju - smatra Marin Šušnjar iz Wolta.

Europski parlament i Vijeće Europske unije tek trebaju raspraviti prijedlog i usuglasiti se oko potencijalnih izmjena. Službene najave ukazuju na to da će zakonodavni proces na razini EU biti zaključen najranije za šest mjeseci, odnosno najkasnije za dvije godine. Potom slijedi implementacija u nacionalno zakonodavstvo svih država članica koja može potrajati još dvije godine.

Međutim, već sada je otprilike poznato stajalište eurozastupnika prema platformskom radu.

Naime, Europski parlament je u rujnu ove godine donio rezoluciju kojom zahtijevaju da osobe koji rade preko digitalne platforme imaju ista prava kao i zaposlene osobe. Rezolucija, koja je usvojena velikom većinom na parlamentarnoj sjednici, poziva na stvaranje europskog okvira koji bi platformskim radnicima zajamčio istu razinu socijalne zaštite kao i radnicima iste kategorije koji ne rade preko platformi. Zastupnica Sunčana Glavak tada je istaknula kako se pravna nesigurnost u državama članicama što se tiče kombiniranja redovnog radnog odnosa s radom putem platformi treba riješiti uz poštivanje načela supsidijarnosti i različite pristupe država članica.

- Budući da je Hrvatska turistička zemlja, zalažem se za posebnu zaštitu radnika putem platformi u sektoru turizma i prometa - istaknula je Glavak koja smatra da je regulacija tog tržišta rada nužna.