ISTRAŽIVANJE

Uslugom računalnog oblaka na internetu kao nove tehnologije koristi se 39 posto poduzeća

Samo 8 posto poduzeća koristi se nekom od tehnologija umjetne inteligencije, primjena je najčešća u velikim poduzećima

Ilustracija

 Wavebreak/Profimedia

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je rezultate godišnjeg istraživanja o primjeni informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) koje daje informacije o upotrebi računala, interneta, elektroničkog poslovanja i ostalih oblika IKT-a u poduzećima. Podaci su, kako je istaknuto, važan izvor za provođenje politike u području informacijskog društva u Republici Hrvatskoj i EU.

Istraživanje pokazuje visok stupanj integracije IKT-a u poslovanju, tako 96 posto poduzeća upotrebljava računala s pristupom internetu, a njih 68 posto ima vlastitu mrežnu stranicu.

Prevladava upotreba širokopojasnog pristupa internetu; 96 posto poduzeća upotrebljava neki oblik fiksne širokopojasne veze, a 87 posto poduzeća upotrebljava mobilni širokopojasni pristup internetu.

Jedan od glavnih pokazatelja primjene informacijskih i komunikacijskih tehnologija u poduzećima je i taj da internetska prodaja zauzima samo 15 posto ukupne prodaje roba i usluga.

Nadalje, uslugom računalnog oblaka na internetu kao nove tehnologije koristi se 39 posto poduzeća.

Upotreba informacijskih i komunikacijskih tehnologija osobito je važan dio suvremenog poslovanja, navedeno je u analizi. Gledano po djelatnostima, očekivano 100 posto poduzeća u IKT-u i poslovnim djelatnostima upotrebljavaju računala s pristupom internetu dok ih 88 posto u IKT-u ima mrežne stranice, a 79 posto u području poslovnih djelatnosti.

U trgovini 98 posto poduzeća ima pristup internetu, a mrežne stranice 76 posto, u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom i vodom 98 posto poduzeća ima pristup internetu, a 80 posto mrežne stranice.
U djelatnosti hotela i restorana 97 posto poduzeća ima pristup internetu, a mrežne stranice njih 61 posto, u prijevozu 97 posto pristup internetu, a mrežne stranice 78 posto. Najmanje poduzeća s mrežnim stranicama je u građevinarstvu (38 posto), kao i s pristupom internetu (91 posto).

U analizi je nadalje navedeno kako internet i ostale mrežne tehnologije omogućuju povezivanje poslovnih jedinica unutar poduzeća i integraciju poslovnih procesa koji pridonose učinkovitijem poslovanju. Način i brzina prijenosa podataka omogućuju kvalitetnije poslovanje. Dostupnost i afirmacija mobilnih uređaja prouzročile su promjenu trenda pristupa internetu. Širokopojasni fiksni pristup (DSL, kabelski internet, zakupljeni vod) upotrebljava 96 posto poduzeća, dok mobilni pristup internetu upotrebljava 87 posto poduzeća.

Internet je, također je navedeno, uveo promjene u načinu poslovanja omogućivši integriranost poslovnih procesa na višoj razini. Brzina internetske veze postaje jedan od važnijih čimbenika u poslovanju. Sve veća dostupnost širokopojasnog interneta potiče i porast brzine prijenosa podataka. Brzinom prijenosa većom od 100 Mbps koristi se 29 posto poduzeća.

Nadalje, u DZS-u navode kako integracija poslovnih procesa i komunikacija među poslovnim subjektima putem interneta omogućuje učinkovitiju ponudu dobara i usluga te njihovu kupnju i prodaju na tržištu. Opseg e-trgovine u odnosu na konvencionalnu trgovinu još je prilično nizak; samo se oko 15 posto prometa ostvaruje putem interneta.

Upotreba računalnih resursa putem usluga računalnog oblaka, navedeno je, tek se razvija u Republici Hrvatskoj; njome se koristi 39 posto poduzeća. Struktura zastupljenosti prema veličini poduzeća ravnomjerna je. Podjednako se njime koriste mala, srednja i velika poduzeća, a upotreba dominira u sektorima poslovnih djelatnosti (70 posto ) te u informacijama i komunikacijama (85 posto).

Podjela prema tipu usluge pokazuje da se poduzeća najčešće koriste računalnim oblakom za procesiranje elektroničke pošte, a nešto su manje zastupljene usluge pohrane podataka, hosting baza podataka, antivirusne zaštite te upotreba uredskoga i računovodstvenog softvera.

U istraživanju je ispitano i imaju li poduzeća zaposlene informatičke stručnjake. Kako pojašnjavaju u DZS-u, riječ je od osoblju čiji je osnovni posao dizajn, održavanje, razvoj, upravljanje i podrška informatičkim sustavima u poduzeću.

Da imaju zaposlene informatičke stručnjake, izjavilo je 19 posto poduzeća. Pri tome je 7 posto poduzeća pokušalo zaposliti nove informatičke stručnjake prošle godine, ali je čak dvije trećine njih imalo problema pri zapošljavanju. Najčešći su problemi bili mali broj prijavljenih kandidata i nedostatak traženih informatičkih vještina kandidata.

U DZS-u navode i kako su prvi put istražili korištenje sustava internet stvari u poduzećima. Pokazalo se da se njih 23 posto izjasnilo da koriste neki od sustava internet stvari. Primjena je najčešća u velikim poduzećima, u kojima se gotovo polovica poduzeća koristi nekim od sustava. Najčešće korišteni sustavi jesu oni za optimizaciju potrošnje energije u poduzećima (pametna rasvjetna tijela, termostati i brojila) te sigurnosni sustavi (alarmni uređaji, sigurnosne kamere, protuprovalni ili protupožarni sustavi).

Nadalje, istražili su još jednu novu tehnologiju, umjetnu inteligenciju, te njezinu primjenu u poslovnim procesima poduzeća. Samo 8 posto poduzeća izjasnilo se da se koriste nekom od tehnologija umjetne inteligencije. Primjena je najčešća u velikim poduzećima, u kojima se gotovo četvrtina poduzeća koristi nekom od tehnologija. Najčešće korištene tehnologije, pojašnjeno je, jesu primjena softverskih robota za automatizaciju poslovnih procesa i donošenje odluka, analiza pisanog teksta te analiza podataka strojnim učenjem.

Istraživanje IKT-POD provedeno je 2021. prema Eurostatovim smjernicama, a provodi se na temelju Zakona o službenoj statistici (NN, br. 25/20.). Istraživanja su provedena u svim državama EU-a. Dakle, podaci su međunarodno usporedivi, navode u Državnom zavodu za statistiku.

Digitalna transformacija jedan je od glavnih prioriteta EU-a. Kako je navedeno na stranicama Europskog parlamenta, digitalna transformacija je integracija digitalnih tehnologija u poduzećima i utjecaj tehnologija na društvo. Digitalne platforme, internet stvari, računalstvo u oblaku i umjetna inteligencija su među tehnologijama koje utječu na sektore od prometa do energetike, poljoprivredno-prehrambenih, telekomunikacijskih, financijskih usluga, tvorničke proizvodnje i zdravstvene skrbi i mijenjaju živote ljudi. Također tehnologije mogu pomoći u optimizaciji proizvodnje, smanjenju emisija i otpada, jačanju konkurentskih prednosti poduzeća i pružanju novih usluga i proizvoda potrošačima

U svibnju 2021. Europski parlament usvojio je izvješće o oblikovanju digitalne budućnosti Europe u kojem se Komisiju poziva na dodatno suočavanje s izazovima digitalne tranzicije, posebno na iskorištavanje mogućnosti jedinstvenog digitalnog tržišta, poboljšanje upotrebe umjetne inteligencije i podršku za digitalne inovacije i vještine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 14:51