U prošloj godini je zbog kršenja GDPR-a izrečeno preko milijardu eura kazni

Paketom o zaštiti podataka, koji je donesen u svibnju 2016., Europu se želi učiniti spremnom za digitalno doba. Jedan od najvažnijih zakona Europske unije u području zaštite podataka je Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR). Riječ je o uredbi koji se primjenjuje u Hrvatskoj i ostalim državama članicama EU-a od 2018. godine, s ciljem jačanja temeljnih prava pojedinaca u digitalnom dobu i olakšavanja poslovanja uvođenjem pravila za poduzeća i javna tijela na jedinstvenom digitalnom tržištu. Primjenjuju se na tvrtke i europske organizacije koje obrađuju osobne podatke pojedinaca u EU-u te organizacije izvan EU-a koje su usmjerene na ljude koji žive u EU-u.

Pitali smo hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu na koji način oni zastupaju privatnost osobnih podataka europskih građana i sigurnost potrošača na internetu.

Željana Zovko (EPP) rekla nam je kako je Europski parlament odigrao ključnu ulogu u oblikovanju zakonodavstva EU-a na području zaštite osobnih podataka, čineći zaštitu privatnosti političkim prioritetom.

"Parlament sada radi na praćenju provedbe GDPR-a te na drugim prijedlozima Komisije koji bi mogli imati utjecaja na zaštitu podataka. Europski parlament također radi na novoj strategiji potrošačke agende, a aktivno radimo i na mjerama protiv ciljanog dizajniranja proizvoda na način koji će ih zastarjeti nakon određenog vremena i na legislativi koja bi uvela zajednički i univerzalni punjač. Naši građani imaju pravo na zaštitu svoje privatnosti i potrošačkih prava, a kao njihovi predstavnici to aktivno zastupamo na dnevnom redu Europskog parlamenta", poručila je Zovko.

Eurozastupnica Biljana Borzan (S&D) ističe kako EU donošenjem GDPR-a prednjači u svijetu po zaštiti podataka svojih građana.

"Svatko tko radi u EU mora poštovati Opću uredbu o zaštiti podataka, a ona osigurava da u svakom trenutku imate pravo znati tko i zašto koristi vaše podatke. Što se tiče sigurnosti na internetu, Zakon od digitalnim uslugama trebao bi osigurati veliki pomak jer želimo obvezati velike platforme poput YouTube ili Facebooka da velikom brzinom uklanjaju štetne sadržaje", dodaje Borzan.

Prema podacima koje je predstavio tim Atlas VPN-a, u 2021. je zbog kršenja GDPR-a izrečeno preko milijardu eura kazni, što je povećanje od 521 posto u odnosu na prošlu godinu. Izrečeno je ukupno 412 kazni, a tvrtke poput Amazona, Googlea i WhatsAppa morale su platiti najznačajnije kazne za kršenje zakona.

U pojedinim zemljama članicama zakoni o privatnosti su utjecali na tvrtke jer su sustavno kažnjavane, a regulatori za zaštitu podataka su mogli pomno pratiti tvrtke. Od 2018., Španjolska je prikupila 351 kaznu, što je rezultiralo kaznama u vrijednosti od 36,7 milijuna eura, daleko najviše u usporedbi s bilo kojom drugom zemljom. Slijedi ju Italija sa 101 kaznom, zbog čega su poduzeća morala platiti gotovo 90 milijuna eura. Hrvatski regulator GDPR-a, Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP), ispisao je do sada samo dvije kazne.

Europarlamentarac Fred Matić (S&D) ističe kako su nova pravila potrebna kako bi EU zadržala povjerenje svojih građana.

"Digitalna transformacija drastično mijenja naše živote i EU je toga svjesna. Povjerenje korisnika može se steći isključivo digitalnim uslugama kojima se poštuju njihova temeljna prava, a u 21. stoljeću privatnost i sigurnost su svakako to. Europski parlament želi da su potrošači jednako sigurni pri kupnji na internetu kao i u tradicionalnim trgovinama, zbog čega se od platforma kao što su eBay i Amazon traži da pojačaju napore u pronalaženju trgovaca koji prodaju lažne ili nesigurne proizvode. Također, zaštita slobode govora u virtualnom svijetu je jednako bitna zbog čega treba istaknuti i pravila o internetskom oglašavanju koja korisnicima omogućuju veću kontrolu", poručuje Matić.

Zastupnica Sunčana Glavak (EPP) podsjeća da je pravo na zaštitu osobnih podataka jedno je od temeljnih prava svakog čovjeka.

"Unija mora osigurati da se temeljno pravo na zaštitu podataka, koje je sadržano u Povelji EU o temeljnim pravima, primjenjuje na dosljedan način. Stav EU-a o zaštiti osobnih podataka treba ojačati u kontekstu svih politika EU-a, uključujući provođenje zakona i prevenciju kriminala, kao i u međunarodnim odnosima, posebno u globalnom društvu koje karakteriziraju brze tehnološke promjene. Parlament se sada usredotočio na praćenje provedbe zakonodavstva EU-a o zaštiti podataka, na aspekte zaštite podataka umjetne inteligencije i Zakon o digitalnim uslugama", kaže nam Glavak.

Eurozastupnik Tomislav Sokol (EPP) naglašava kako je Europski parlament bio jedan od najglasnijih zagovornika donošenja Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka, a njezinom primjenom postavljen je globalni standard u zaštiti osobnih podataka i osigurano da se privatnost građana štiti ne samo u Europskoj uniji nego i izvan nje.

"Pratimo primjenu GDPR-a, a paralelno radimo i na novim mehanizmima kojim ćemo povećati sigurnost potrošača na internetu. Također, u skladu s načelom da ono što je nezakonito izvan mreže treba biti nezakonito i na internetu, Aktom o digitalnim uslugama osigurali smo da se potrošači mogu pouzdati u kupovinu na internetu", zaključuje Sokol.