Transeuropski Ekspres kreće 2. rujna, stat će u više od 100 mjesta i gradova, evo kada je u Hrvatskoj

U četvrtak, 2. rujna s kolodvora u Lisabonu krenut će Transeuropski Ekspres, poseban vlak kojim se obilježava Europska godina željeznice 2021., a na putu do Pariza, gdje će stići 7. listopada, stat će u više od 100 mjesta i gradova. Na tom petotjednom putovanju od Lisabona do Pariza, vlak će stati i u Ljubljani. Tako će, kako su izvijestili iz Europske komisije, povezati portugalsko, slovensko i francusko predsjedanje Vijećem EU-a.

"Željeznica je oblikovala našu bogatu zajedničku povijest. No ona je i budućnost Europe: jedna je od sastavnica ugljično neutralnog sektora prijevoza te predstavlja put prema ublažavanju klimatskih promjena i poticanju gospodarskog oporavka od pandemije", izjavila je povjerenica za promet Adina Vălean.

Dodala je kako će Transeuropski Ekspres tijekom sljedećih tjedana postati putujući laboratorij, konferencijska sala i forum za javnu raspravu o tome kako željeznički prijevoz može postati prvi izbor za putnike i za poduzeća.

"Stoga nas toplo dočekajte kad se zaustavimo na kolodvoru u vašoj blizini", poručila je Vălean.

Kako je najavljeno, na stanicama Transeuropskog Ekspresa organizirat će se različita događanja. Tako će se u vlaku održati rasprave i konferencije o infrastrukturnoj politici EU-a i ulozi transeuropske prometne mreže (TEN-T), a na internetu će se moći pratiti prijenos iz Lisabona, Bukurešta, Berlina i Bettembourga.

Transeuropski Ekspres u Zagrebu se očekuje u subotu, 11. rujna, a prema najavi na glavnom kolodvoru dočekat će ga predstavnici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Grada Zagreba i Turističke zajednice grada Zagreba kao i predstavnici HŽ Infrastrukture i HŽ Putničkog prijevoza uz nastup ansambla LADO.

Ovaj vlak koji u Europskoj godini željeznice povezuje Europu rezultat je suradnje Europske komisije i Zajednice europskih željezničkih i infrastrukturnih poduzeća (CER), europskih željezničkih prijevoznika, upravitelja infrastrukture i brojnih drugih partnera na razini EU-a i na lokalnoj razini.

"Transeuropski Ekspres dokaz je uspjeha Europske godine željeznice, no ukazuje i na izazove koji su pred nama. Članovi CER-a zalažu se za uspjeh zelenog plana. Klimatske ciljeve ne možemo postići bez snažnog europskog željezničkog sektora", istaknuo je ovom prigodom Andreas Matthä, predsjednik CER-a i glavni direktor Austrijskih saveznih željeznica.

Kazao je i kako trenutačno postoji mnogo prepreka za prekogranični željeznički promet, a prelazak državnih granica vlakom vrlo je kompliciran.
"I dalje moramo nastojati da se teret prevozi željeznicom, a ne cestom, da građani mogu svakodnevno putovati vlakom na posao i da se dodaju dnevne i noćne linije u međunarodnom putničkom prijevozu na duge udaljenosti. Uvjeren sam da će Transeuropski Ekspres potaknuti sve da razmisle o tim pitanjima. Hvala suradnicima i partnerima koji su omogućili ovaj projekt, a Transeuropskom Ekspresu želim sretan put", poručio je Matthä.

Valja reći i kako će zbog različitih širina europskih željezničkih pruga Transeuropski Ekspres zapravo činiti tri vlaka, iberijski vlak, standardni vlak i baltički vlak, koji će se putem sastajati. Tim se projektom, kako je pojašnjeno iz EK, nastoji upozoriti na nedostatak interoperabilnosti među nekim dijelovima europske željezničke mreže, ali i ukazati na odličnu suradnju željezničkih prijevoznika i upravitelja infrastrukture.

Vagoni dolaze od različitih europskih željezničkih poduzeća. U jednom od njih, koji će dati mađarske željeznice (MAV), Europska izvršna agencija za klimu, infrastrukturu i okoliš (CINEA) i zajedničko poduzeće Shift2Rail organizirat će mobilnu izložbu na kojoj će se predstaviti brojne postojeće tehnologije i inovacije za bolji željeznički promet te način na koji EU podupire infrastrukturne projekte.

Standardni vlak će imati i konferencijski vagon (SNCF, Francuska), dva standardna putnička vagona (DB, Njemačka i SBB, Švicarska), vagon s restoranom (FS, Italija) i vagon za spavanje (ÖBB, Austrija).
Iberijski vlak, koji putuje između Portugala i Španjolske, osigurao je španjolski prijevoznik Renfe, a litavski LTG upravlja baltičkim vlakom.

U najavi putovanja istaknuto je i kako je zbog pandemije sigurnost prioritet u organizaciji svih aktivnosti povezanih s Transeuropskim Ekspresom.

Osim što će neka događanja moći pratiti uživo preko interneta, ljubitelji vlakova mogu Transeropski Ekspres i dočekati na stanicama. Kuda i kada stiže može se pratiti preko internetske stranice. Vožnja je duga 20.000 km, posjetit će 26 zemalja, prijeći 33 granice, a sveukupno je uključeno 40 partnera iz željezničkog sektora, neki su od podataka.

Inače, ova 2021. proglašena je Europskom godinom željeznice na inicijativu Europske komisije u ožujku 2020., a Europski parlament i Vijeće usvojili je u prosincu 2020.. Time se žele istaknuti prednosti željeznice kao održivog, pametnog i sigurnog prijevoznog sredstva.

Također tom inicijativom želi se potaknuti građane i poduzeća na korištenje željezničkog prijevoza, pa je tako krajem travnja 2021. Europski parlament osigurao i veća prava putnika u željezničkom prijevozu. Ujedno, time će se doprinijeti i ostvarenju ciljeva iz Europskog zelenog plana i postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine.

Kako je navedeno na portalu Europskog parlamenta, promet je odgovoran za 25 posto emisija stakleničkih plinova u EU-u, a željeznice za samo 0,4 posto. Željeznica je uglavnom elektrificirana i jedina je vrsta prijevoza koja je od 1990. znatno smanjila svoje emisije. Ona također može imati važnu ulogu u održivom turizmu.

Istaknuto je i kako je željeznica ujedno i najsigurniji oblik kopnenog prijevoza. Samo 0,1 smrtni slučaj na milijardu putnika po kilometru prouzročen je željezničkim nesrećama, u odnosu na 0,23 prouzročenih autobusima, 2,7 automobilima i 38 motociklima (u razdoblju 2011.-2015.).

Navedeno je i kako željeznica povezuje udaljena područja osiguravajući unutarnju i prekograničnu koheziju europskih regija. Ali samo 7 posto putnika i 11 posto robe putuje željeznicom. Zastarjela infrastruktura, zastarjeli poslovni modeli i visoki troškovi održavanja, kako je istaknuto, neke su od prepreka koje treba prevladati u izgradnji jedinstvenog europskog željezničkog prostora.