‘Svrha umjetne inteligencije mora ostati povećanje kvalitete života, a ne trka za profitom ili stjecanje moći‘

Europski parlament osnovao je 2020. godine Posebni odbor za umjetnu inteligenciju u digitalnom dobu (AIDA). Njegova je zadaća pratiti učinke umjetne inteligencije na gospodarstvo Europske unije. Hrvatski zastupnik Karlo Ressler (HDZ/EPP) potkraj svibnja izabran je za potpredsjednika tog parlamentarnog odbora, te smo mu tim povodom postavili nekoliko pitanja zbog uvida u rad EP-a u oblikovanju digitalne transfomacije EU-a, odnosno razvoju i primjeni umjetne inteligencije.

Što Vas prvo čeka na mjestu potpredsjednika Odbora za umjetnu inteligenciju u digitalnom dobu? Koje su trenutno najvažnije aktivnosti tog odbora?

-Pred ljudskim društvom su neke od najvažnijih odluka u povijesti čovječanstva. Ubrzana digitalizacija i umjetna inteligencija već sada radikalno mijenjaju same temelje društvenih odnosa, a velike prilike moderne tehnologije prate i nikada veće mogućnosti za narušavanje ljudskih prava i segregaciju. Zato će odluke pred nama oblikovati kako živimo, učimo i radimo u digitalnoj eri.

Ključni cilj Odbora je utvrditi dugoročni europski plan u području umjetne inteligencije na način da se iskoriste razvojne mogućnosti, ali da čovjek ostane u središtu digitalne transformacije. Ne možemo dozvoliti provođenje masovnog nadzora, sustave društvenog bodovanja i manipulaciju najnaprednijim tehnološkim alatima, što postaje distopijska stvarnost u nekim dijelovima svijeta.

Svrha umjetne inteligencije mora ostati povećanje kvalitete života, a ne trka za profitom ili stjecanje moći nad drugim ljudima. U opreci s drugim globalno prisutnim sustavima, i autoritarnim i ekstremno individualističkim, presudno je osnažiti i obraniti europski društveni i razvojni model.

Koji su sve izazovi reguliranja umjetne inteligencije? Kako postići visoke standarde u korištenju modernih tehnologija, a zaštititi privatnost i ljudska prava?

- Postoje dvije temeljne postavke o kojima je potrebno voditi računa pri reguliranju sustava umjetne inteligencije. Prije svega je nužno osigurati da nova tehnologija ne narušava temeljna prava građana i potrošača u odnosu s algoritmima. Istodobno, regulatorni okvir svojim zahtjevima ne smije priječiti inovacijski potencijal Europe. Moramo ostati konkurentni u odnosu na globalne takmace. Pravila moraju štititi prava građana u odnosu s Amazonom, Facebookom, Googleom i ostalim platformama koje zgrću nevjerojatnu količinu podataka i moći. S druge strane, važno je olakšati daljnji razvoj i primjenu tehnologije, osobito kod malih i srednjih poduzeća.

Kad je riječ o razvoju umjetne inteligencije gdje je EU u odnosu na SAD ili Kinu i druge zemlje?

- Kako je očito da umjetna inteligencija ima izravan učinak na konkurentnost i produktivnost, kao i na nacionalnu sigurnost, jasno je da postoji globalna utrka u razvoju i primjeni tehnologije. Europa trenutno po nekoliko aspekata zaostaje, ali je akter u toj utrci i ima svoje komparativne prednosti. Ovo će biti digitalno desetljeće za Europu i digitalni sektor će biti ključni gospodarski pokretač i predvodnik oporavka, za što je predviđeno 20 posto iznosa nacionalnih planova oporavka. Za još veće iskorake potrebna je i snažnija podrška investitorima, pravna sigurnost i uklanjanje nepotrebnih birokratskih prepreka.

Kakvim ocjenjujete stanje u Hrvatskoj u razvoju i primjeni umjetne inteligencije?

- Posebno mi je važno da Hrvatska pokaže da i u razvoju i primjeni umjetne inteligencije može igrati ravnopravno s ostalim europskim državama te da iskoristimo potencijal koji pružaju tehnologije visoke dodane vrijednosti. Rekordna europska sredstva koja su Hrvatskoj na raspolaganju bit će ključni za razvoj digitalnog društva, digitalizaciju i gospodarstva i javnog sektora.
Imamo izvrsnih uspješnih priča, kao što su Infobip, inicijativa Osijek Software City, Poduzetnički inkubator za gaming industriju u Novskoj ili Centar za umjetnu inteligenciju u Lipiku.

Hrvatski ICT poduzetnici ostvaruju sjajne rezultate na globalnom tržištu. Njihov izvoz je 2019. premašio osam milijardi kuna, uz godišnji rast od čak 15 posto, a i u kriznoj se 2020. ova industrija pokazala izdržljivom. Pred nama su velike prilike i zato je krajnje vrijeme da jeftina prepucavanja zamijenimo ključnim temama naše budućnosti.

Koja je uloga umjetne inteligencije u digitalnoj transformaciji Europe? Hoće li njezino veće korištenje dovesti do ukidanja pojedinih poslova i smanjenja broja radnih mjesta?

- Umjetna inteligencija ima disruptivni potencijal i snažno će mijenjati naše društvo. Sustavi umjetne inteligencije već su i sada u velikoj mjeri oko nas, premda toga još niti nismo potpuno svjesni. Od svakodnevnih aplikacija na našim telefonima, vremenske prognoze, automatizirane playliste pa do financijskih tržišta i internet kupovine.

Nova tehnološka rješenja imaju svoju primjenu u gotovo svim sektorima, što će utjecati na poslovne procese, i kod liječnika i kod trgovaca i kod nastavnika. Stoga je očito da će umjetna inteligencija mijenjati tržište rada. Neki će poslovi nestati, ali će i drugi nastajati. To je i prilika za razvoj i modernizaciju radnog procesa. Brzina tehnoloških promjena je bez presedana, ali ne događa se prvi puta u povijesti. Ključno je da kao društvo donesemo jasna pravila, pomognemo onima koji su najpogođeniji te osiguramo da su uključeni svi dijelovi Europe i sve generacije.