Službeno pokrenut novi svemirski program EU-a, vrijedan je gotovo 15 milijardi eura

Europski povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton službeno je pokrenuo novi svemirski program EU-a vrijedan gotovo 15 milijardi eura.

Radi se o dosad najvećem svemirskom proračunu za EU, za razdoblje 2021. - 2027., koji bi trebao pomoći zadržati Uniju u utrci za osvajanje svemira.

"Europa ima sve što je potrebno da bi i dalje bila globalna svemirska sila. Imamo talente, industrijske kapacitete i tehnološko vodstvo. Imamo iskustvo ambicioznih svemirskih misija i programa svjetske klase poput Kopernika i Galileja. Možemo se osloniti na izvrsnost i stručnost naše svemirske agencije ESA-e i u središtu smo najboljih znanstvenih projekata", rekao je Breton na predstavljanju programa.

U posljednjih 20 godina, ESA je razvila sustave Kopernik, Galileo i EGNOS. Kopernik je u međuvremenu postao najveći pružatelj slobodnih i otvorenih podataka za promatranje Zemlje u svijetu.

U novom razdoblju financiranja, ESA se nada kako će Kopernik podići na sljedeću razinu i nastaviti misije širenja Sentinela, koje će poboljšati europske sposobnosti nadzora svemira.

Novi svemirski program također će obnoviti Galileo, europski civilni globalni satelitski navigacijski sustav, do kraja 2024. godine. Projekt će iskoristiti EU sredstva za razvoj novih tehnologija, točnije novih navigacijskih proizvoda i usluga za tržišta u nastajanju poput samovozećih automobila, autonomnih bespilotnih letjelica i IoT-a.

U narednih šest godina očekuje se također priprema i projektiranje Govsatcoma, novog programa koji bi trebao omogućiti sigurnu povezanost i sigurnost prostora za praćenje opasnosti u svemiru.

Ukupni proračun svemirskog programa iznosit će 14,88 milijardi eura, od toga je devet milijardi namijenjeno za Galileo i EGNOS, za Kopernik 5,4 milijardi i za Govsatcom oko 400 milijuna eura.

Povjerenik Breton je upozorio da svemir širom svijeta prolazi kroz masovnu transformaciju i brzu industrijalizaciju.

"Da bi Europa zadržala svoje vodstvo, moramo preispitati način na koji pristupamo svemiru. Moramo se prilagoditi brzom razvoju i predvidjeti novi. Moramo postaviti ambiciozan - i remetilački - svemirski program za budućnost: Biti dinamičniji, inovativniji i rizičniji! I to ćemo učiniti", dodao je Breton.

Osim modernizacije postojeće svemirske infrastrukture, EU želi izgraditi suvremeni i autonomni svemirski sustav povezivanja. Četiri su glavna cilja: pružiti brzi širokopojasni internet svima u Europi, a potencijalno i u Africi; izbjeći ovisnost o inicijativama izvan EU; lansirati Europu u eru kvantne sigurnosti, zaštititi je od kiber i hibridnih prijetnji; te zadržati kontinent povezanim na pouzdan, isplativ i siguran način što god se dogodi.

Trenutačno EU ima oko 230 tisuća radnih mjesta u svemirskom sektoru, a Agencija EU-a za svemirski program predviđa da će do 2025. godine broj radnih mjesta u tom sektoru narasti na više od 400 tisuća.

Europski parlament i države članice dogovor o svemirskom programu postigle su u prosincu 2020. godine.

Odbor za industriju, istraživanje i energetiku (ITRE) Europskog parlamenta bio je zadužen za pregovore i za izvjestitelja je imenovao Massimiliana Salinija (EPP, Italija).

Odbor ITRE izglasao je konačni tekst 26. travnja, dan kasnije tekst je odobren na plenarnoj sjednici i uredba je stupila na snagu 12. svibnja.

Parlament se u toj uredbi složio s uspostavljanjem svemirskog programa i agencije EU-a za svemirski program koja zamjenjuje i nasljeđuje Europsku agenciju za GNSS. Zastupnici su tada tražili od Komisije povećanje proračuna s 14, 2 na 15 milijardi eura, i predložili povećanje sudjelovanja malih i srednjih poduzeća (MSP) tako da za ugovore koji premašuju deset milijuna eura, javni naručitelj osigurava da se najmanje 30% vrijednosti ugovora podugovara s tvrtkama izvan skupina glavnog izvođača, posebno kako bi se omogućilo prekogranično sudjelovanje MSP-ova.