Prva zemlja koja će uvesti nacionalni program cijepljenja koji koristi beskontaktnu biometriju

Gana će postati prva zemlja koja će uvesti nacionalni program cijepljenja koji koristi beskontaktnu biometriju.

Zdravstvena služba zapadnoafričke države, u partnerstvu sa savezom za cjepiva Gavi i britanskom tvrtkom za dizajn poluvodiča i softvera Arm, u listopadu ove godine započet će nacionalni program cijepljenja temeljen na biometriji i pritom će koristiti beskontaktnu tehnologiju tvrtke Simprints.

Kako se navodi na stranicama kompanije Arm, nakon završetka cijepljenja protiv covida-19, sustav će prijeći na uključivanje drugih rutinskih cijepljenja.

Nakon isprobavanja učinkovitosti tehnologija za beskontaktno prepoznavanje otiska prsta i lica, projekt će na terenu koristiti jeftine Android pametne telefone kako bi inicijativa bila što lakša i jeftinija.

Sustav ne zahtijeva postojeći službeni identifikacijski dokument te je kao takav koristan osobama u manje razvijenim regijama koje nemaju dokument o identitetu.

Sustav koristi beskontaktnu metodu identifikacije za sigurno stvaranje jedinstvenog ID-a za svakog pojedinca, omogućavajući zdravstvenim radnicima na terenu da točno identificiraju pacijente i brzo kreiraju ili pristupe njihovoj zdravstvenoj evidenciji.

Biometrijski podaci se prikupljaju pomoću pametnog Android telefona zdravstvenog radnika, dok vremenske oznake i GPS koordinate bilježe vrijeme i mjesto liječenja. Tamo gdje je internetska povezanost slaba ili je uopće nema, izvanmrežni način rada može se koristiti za pristup prethodno preuzetoj bazi podataka, a novi podaci o pacijentu prenose se nakon uspostavljanja veze.

Simprints već surađuje sa zdravstvenim službama Gane kao dio šireg programa integriranja biometrije u univerzalno zdravstveno osiguranje u zemlji.

Tisuću zdravstvenih radnika bit će obučeno za trogodišnji projekt.

Simprints tvrdi da beskontaktni pristup ima višestruke prednosti pred tradicionalnim pristupom - higijenski, točniji, brži za uporabu, ne zahtijeva specijaliziranu opremu i kulturno je prihvatljiviji u nekim regijama.

Kritičari upozoravaju na opasnosti koje bi moglo proizvesti korištenje biometrije na javnim mjestima.

Europski odbor za zaštitu podataka (EDPB) i Europski nadzornik za zaštitu podataka (EDPS) nedavno su upozorili na visok rizik koji predstavlja "automatizirano prepoznavanje ljudskih osobina u javno dostupnim prostorima, poput prepoznavanja lica, hoda, otisaka prstiju, DNK, glasa, pritiska tipki i drugih biometrijskih ili bihevioralnih znakova".

Europska komisija u travnju je predložila pravila o reguliranju primjene AI-ja, uključujući zabranu upotrebe većine tehnologije nadzora. Prijedlog EK-a dozvoljava primjenu visokorizičnih aplikacija umjetne inteligencije u područjima poput migracija i provedbe zakona, a Europski parlament zatražio je zabranu korištenja biometrijskog nadzora u javnim prostorima.

"Civilno društvo već se dugo bori za jasnu zabranu prepoznavanja lica u javnim prostorima, što prijedlog Komisije, nažalost, ne uključuje. Ključno je da zakonodavstvo o AI-ju bude u skladu s europskim odredbama o zaštiti podataka i našim temeljnim pravima te da zajamči učinkovitu provedbu unutar EU-a", izjavila je nedavno predsjednica odbora EP-a za zaštitu potrošača Anna Cavazzini.