ZNANSTVENICI PROTIV RATA

Provedena anketa među ruskim znanstvenicima: Većina ih se protivi invaziji na Ukrajinu

Online anonimnu anketu pokrenuo je francuski biolog Patrick Lemaire. Prikupio je gotovo 400 odgovora znanstvenika

Ilustracija

 Gombert, Sigrid/Sciencephoto/Profimedia

Američke i europske sankcije Rusije zbog invazije na Ukrajinu pogodile su i ruske znanstvenike. Iako se dio ruskih znanstvenika slaže da su sankcije "nužno zlo", drugi se boje da će ih to u konačnici dovesti do toga da okrenu leđa Europi.

Online anketu o stavu ruskih istraživača o zapadnim sankcijama pokrenuo je francuski biolog Patrick Lemaire.

Lemaire je htio bolje razumjeti stavove ruskih znanstvenika nakon što je pročitao izvještaj o tome kako su liberalni srpski istraživači na kraju zamjerili zapadnim zemljama zato što su bili izolirani od međunarodne akademske zajednice nakon agresije Slobodana Miloševića 1990-ih.

Anketa je provedena anonimno, prikupila je 400 odgovora znanstvenika, uglavnom biologa iz Moskve i Sankt Peterburga. Iako nije reprezentativna, anketa pokazuje da se većina istraživača protivi ratu u Ukrajini. Samo dvoje je odgovorilo da podržava rat.

Velika većina ispitanika odgovorila je da je njihov rad već pogođen sankcijama. Zbog ograničenja ne mogu čak niti obnoviti pretplatu na osnovne programe potrebne za rad, poput Office 365 paketa.

Vlade zemalja EU-a, poput Nizozemske, Njemačke i Švedske, prekinule su zajedničke istraživačke projekte s Rusijom kao odgovor na invaziju. Njemačka je, primjerice, zaustavila suradnju s ruskim istraživačkima, uključujući prijenos tehnologije i znanja, ukinula stipendije Nijemcima koji žele studirati, predavati ili istraživati na ruskim institucijama te otkazale sve konferencije i događanja u kojima je uključena ruska vlada.

Većina znanstvenika se složila ili je bila neutralna kada su ih pitali jesu li sankcije istraživačima "nužno zlo", ali također smatraju da ograničenja ciljaju na krivu populaciju i da mogu biti kontraproduktivne na duži rok.

Nekoliko ih je reklo da su njihove vlastite institucije sudjelovale u represiji. Nakon što je na Facebooku objavio antiratne poruke, jednom znanstveniku otkazana je akademska pozicija, a od drugog je njegova institucija tražila da usmjeri svoja istraživanja prema Indiji i Kini, koje nemaju nikakve veze s njegovim područjem istraživanja.

Na pitanje kako europske zemlje mogu pomoći, antiratni ruski znanstvenici prije svega žele vize za izlazak iz zemlje. "U svakom slučaju, znanost se ne može razvijati u zatvoru. Mi smo ovdje taoci", poručili su ruski istraživači.

Podsjetimo, Europska komisija ranije ovog mjeseca zaustavila je isplatu sredstava ruskim institucijama uključenim u istraživačke i inovacijske projekte koje financira EU. Osim toga, EU je odlučila da više neće pokretati nove projekte suradnje s ruskim sveučilištima, istraživačkim institucijama i tvrtkama.

Ruski istraživači i inovatori, među kojima su i oni koji se protive ratu, ostat će između ostalog i bez financijskih sredstava iz Obzor Europa, najvažnijeg istraživačkog programa EU-a. Obzor Europa ima proračun veći od 95 milijardi eura, a u pregovorima o dugoročnom proračunu EU-a, zastupnici Europskog parlamenta osigurali su dodatne 4 milijarde eura za program.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
22. prosinac 2024 22:50