Opasnost od samodijagnoze: Svaki drugi građanin EU-a na internetu traži zdravstvene informacije

Svaki drugi Europljanin informacije o zdravlju traži na internetu, što može dovesti do samodijagnoze i samoliječenja te u konačnici rezultirati ozbiljnim posljedicama na zdravlje pojedinca.

Eurostat je napravio istraživanje o korištenju interneta u kućanstvima i od strane pojedinaca u posljednja tri mjeseca 2021. godine. Istraživanje je pokazalo da svaki drugi građanin EU-a (55%) u dobi od 16 do 74 godine tražio online zdravstvene informacije vezane uz ozljede, bolesti, prehranu i poboljšanje zdravlja.

Zanimljivo je da je udio ispitanika koji su tražili zdravstvene informacije na internetu varirao među državama članicama. Tako je najveći udio zabilježen u Finskoj, gdje je čak 80% ljudi na internetu pretraživalo teme vezane za zdravlje. Nakon Finske, najveći udio osoba koji se informiraju o zdravlju online je zabilježen u Nizozemskoj (77%), Danskoj (75%) i na Cipru (74%).

S druge strane, najniži udjeli zabilježeni su u Bugarskoj (36%), Rumunjskoj (40%), Njemačkoj (45%) i Poljskoj (47%).

Što se tiče Hrvatske, ona se nalazi u prosjeku EU, sa 60% ispitanika koji su priznali da su informacije o zdravlju tražili na internetu. To je sličan udio kao i u Francuskoj, Austriji, Grčkoj i Slovačkoj.

Tijekom posljednjeg desetljeća, udio pojedinaca koji traže zdravstvene informacije na internetu porastao je u gotovo svim državama članicama EU-a s povećanjem od čak 17 posto u odnosu na 2011. Najveći porast broja ljudi koji traže zdravstvene informacije na internetu zabilježen je na Cipru, zatim u Češkoj, Malti i Španjolskoj.

Informiranje o zdravstvenim tegobama može postati opasno ako se koristi za postavljanje samodijagnoze i samoliječenje isključivo na temelju podataka dobivenih online. Također, s obzirom na ogroman porast dezinformacija na internetu, a pogotovo na društvenim mrežama, vrlo je važno gdje se točno traže informacije o zdravlju. Preporučljivo je informacije prije tražiti na službenim web-stranicama javnozdravstvene ustanove ili medicinskog fakulteta nego među prijateljima na društvenim mrežama.

Korištenje interneta za informiranje o zdravlju može biti i pozitivna stvar. Pacijenti mogu lakše i brže pronaći podršku drugih osoba s istim stanjem, mogu saznati mnogo više o svojoj dijagnozi nego što ih liječnik ima vremena naučiti te tražiti preporuke i recenzije pružatelja zdravstvenih usluga.

Istraživanje iz 2020. o korištenju online zdravstvenih informaciju u SAD-u pokazalo je da su najčešći "pretraživači" fakultetski obrazovane, zaposlene osobe u dobi od 35 do 54 godine, koje godišnje zarađuju više 50 tisuća dolara. Istraživanje pokazuje i da postoji očiti digitalni jaz, te da oni koji nemaju pristup internetu za pronalaženje zdravstvenih informacija će vjerojatno imati problema i s pristupom zdravstvenoj skrbi, kao što su nezaposleni i s manjim primanjima.

Podsjetimo i kako je stvorena zajednička stranica EU-a o europskom odgovoru na pandemiju koronavirusa koja sadržava i informacije o najčešćim mitovima vezanim uz izbijanje pandemije. Također, Europski parlament objavljuje vodiče za provjeru činjenica, a u veljači su eurozastupnici usvojili i izvješće o vanjskom upletanju u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje.