Kako do financijskih sredstava za investicije u projekte obnovljivih izvora energije

Cilj Nacionalnog okruglog stola o financiranju korištenja obnovljivih izvora u Republici Hrvatskoj bio je potaknuti dijalog između ključnih hrvatskih aktera na temu poboljšanja dostupnosti financijskih sredstava za investicije u projekte obnovljivih izvora energije. Naglasak je stavljen na solarizaciju Hrvatske, kažu u Regionalnoj energetskoj agenciji sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) koja je s Europskom komisijom, a pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, organizirala to dvodnevno online događanje.

Riječ je o događaju koji se održao u okviru inicijative Sustainable Energy Investment Forums (SEIF), financirane u sklopu programa Obzor 2020.

Prvog listopada ove godine izglasan je novi Zakon o tržištu električnom energijom koji je dao jasna pravila o planiranju razvoja i izgradnje novih energetskih sustava.

Sudionici okruglog stola, kako su izvijestili iz REGEA-e, prepoznali su postojeće izazove, a to je prije svega potreba za sinergijom svih tehnologija i učinkovito upravljanje tokovima energije, stabilan regulatorni okvir kao i jasni i jednoznačni uvjeti ulaganja u obnovljive izvore energije. Također naglasili su kako je iznimno važno svima omogućiti izravno sudjelovanje na tržištu električnom energijom, ali i educirati sve građane.

Isto tako istaknuli su kako je Hrvatskoj nužna i modernizacija energetskog sustava kao i brza prilagodba.

U uvodnom dijelu sudjelovao je i ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić koji je, kako je priopćeno, istaknuo kako su s planom da se proizvodnja iz obnovljivih izvora energije snažno poveća, u sklopu Nacionalnog plana za oporavak i otpornost predvidjeli gotovo 3 milijarde kuna koje će se uložiti u dogradnju, modernizaciju i digitalizaciju elektroenergetskog sustava.

-Time ćemo osigurati bolji pristup novim elektranama na sustav, s jasnim ciljem da do kraja 2024. povećamo kapacitet proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora za 1500 MW. Rezultat toga bit će preko 2500 MW elektrana za proizvodnju obnovljive energije u Republici Hrvatskoj do 2030. - kazao je.

Julije Domac, ravnatelj REGEA-e i posebni savjetnik Predsjednika Republike Hrvatske za energiju i klimu naglasio je kako je sada trenutak za promišljati kuda ide Europa, kuda ide Hrvatska.

-Iznimno je važno da je Vlada stavila u fokus prilagodbu klimatskim promjenama. U trenutku kada cijene energije divljaju, kada se promišlja o ponovnom pokretanju elektrana na ugljen, ovo je snažna poruka, a obnovljivi izvori energiji jedini put očuvanja suvereniteta, podizanja komfora naših građana i zaštite najugroženijih skupina. Pametno, održivo i solidarno. To je jedina održiva budućnost Europe – poručio je Domac.

U tematskoj raspravi o financiranju fotonaponskih elektrana govorilo se financijskim instrumentima koji bi trebali olakšati ne samo javnom već i privatnom sektoru i građanima tranziciju prema obnovljivim izvorima energije.

Predstavnici Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) te Erste&Steiermarkische Bank d.d. istaknuli su spremnost banaka u praćenju financiranja projekata obnovljivih izvora energije te posebice fotonaponskih elektrana. Banke već sad nude, rečeno je, posebne financijske proizvode za ovakve projekte, a planirani su i novi s obzirom da liberalizacija tržišta kroz nove energetske djelatnosti donosi i nove izazove za komercijalne banke. Naime, tradicionalni financijski instrumenti neće biti dovoljni za zadovoljavanje investicijskih potreba novih igrača na tržištu električne energije te su financijske institucije već započele s osmišljavanjem novih financijskih modela i proizvoda.

Navedeno je i kako će nova zakonska regulativa i podzakonski akti vezani uz tržište električne energije te obnovljive izvore energije doprinijeti daljnjem razvoju energetskog sektora te omogućiti aktivno sudjelovanje građana i lokalnih zajednica na tržištu.

Aktivna uloga građana na tržištu električne energije je omogućena kroz uvođenje novih subjekata poput aktivnog kupca i energetske zajednice građana te novih energetskih djelatnosti kao što su: agregiranje, skladištenje energije, organiziranje energetske zajednice građana i operator zatvorenog distribucijskog sustava. Osim doprinosa stabilnom regulatornom okviru i ubrzanju energetske tranzicije, novine koji donosi novi regulatorni okvir kroz duži vremenski period će pozitivno utjecati i na jačanje poduzetničkog duha te smanjenje ovisnosti o bespovratnim sredstvima, istaknuto je na okruglom stolu.

Također rečeno je kako je korištenje obnovljivih izvora energije samo jedan dio slagalice, jer je za potpunu dekarbonizaciju do 2050. godine, što je EU zacrtala kroz europski zeleni plan, potrebno ostvariti sinergiju svih tehnologija i elemenata energetske tranzicije poput elektromobilnosti i toplinskih sustava, ali i educirati najširi sloj građana o svim prednostima energetske tranzicije. Najavljena solarizacija Zagreba, ali i tehnička pomoć u pripremi projekata integriranih sunčanih elektrana koju REGEA pruža kroz projekt PVMax, doprinijet će, poručili su, povećanom korištenju obnovljivih izvora energije, ali i daljnjoj edukaciji građana te podizanju kapaciteta ostalih dionika.

Izvjesno je da će se u sljedećih 10 godina energetika značajno promijeniti, čak i više nego u posljednjih 10 godina, a s obzirom na velike klimatske izazove koji su pred nama, potrebno je promijeniti paradigmu te potražiti rješenja izvan postojećeg okvira kako bi adekvatno odgovorili na izazove pred nama, također je jedna od poruka s ovog okruglog stola.

Iz REGEA- javljaju i kako će detaljniji zaključci biti uskoro dostupni i na njezinim mrežnim stranicama.

Pojasnili su i kako u okviru inicijative Pametno financiranje za pametne zgrade te uzimajući u obzir Strategiju za val obnove, Europska komisija organizira niz foruma pod nazivom Sustainable Energy Investment Forums (SEIF) kako bi se ojačao kapacitet i potaknula suradnja javnih i privatnih dionika te pružila podrška razvoju investicijskih programa i financijskih modela za velike investicijske projekte. Od 2016. godine, kroz SEIF inicijativu organizirano je preko 40 događanja u većem broju zemalja članica EU.

Dodajmo i kako je u Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu,Vijeću, te Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o renovacijskom valu navedeno da je više od 220 milijuna građevinskih jedinica, što čini 85 posto EU građevinskog fonda izgrađeno prije 2001. godine, a 85 do 95 posto tih zgrada stajat će i 2050. kad bi Europa trebala postati klimatski neutralna.

Većina tih zgrada nije energetski učinkovita, a općenito zgradarstvo je odgovorno za 40 posto potrošnje energije i 36 posto emisije CO2.