Iza akvizicije Panvite je plan da BOSQAR postane lider prehrambene industrije jugo-istočne Europe

Jedna od najvećih hrvatskih tvrtki odredila je 2024. kao godinu velikih planova. Meritus ulaganja, holding društvo Mplus Grupe, u lipnju, postao je BOSQAR INVEST i učinjen je potpuni rebranding, na tržištu domaćeg kapitala izdaju nove dionice, a odlučili su postati i lider prehrambenog sektora u regiji.

Staro ime ne odlazi u ropotarnicu povijesti, nego će se odsad Mplus koristiti samo za BPTO vertikalu grupacije, odnosno za onaj dio grupe koji pruža usluge kontaktnog centra i tehnoloških rješenja vezanih za njega.

Spomenuti BPTO njihov je najjači segment poslovanja, na kojem su sagrađeni temelji grupe, no BOSQAR danas uz BPTO ima još tri vertikale: HR vertikalu (ljudski resursi) i društva koja posluju u sastavu Workplace Grupe te su nositelji Manpower licence za osam država u regiji, eCommerce poslovnu vertikalu koju pod brend-imenom Eplus Ventures čine kompanije koje posluju prema zajedničkom eCommerce poslovnom modelu, te najnoviju poljoprivredno-prehrambenu vertikalu.

Regulatorna odobrenja

Ulazak u prehrambeni sektor najambiciozniji je plan grupe u njenih nešto manje od dvadeset godina poslovanja. Naime, u svibnju ove godine za 50 milijuna eura kupili su 51-postotni udio u slovenskoj poljoprivredno-prehrambenoj Panvita Grupi. Plan iza akvizicije je da BOSQAR postane lider prehrambene industrije jugoistočne Europe.

- Nedavno smo dobili potrebna regulatorna odobrenja za akviziciju Panvita Grupe, uključujući i ono slovenske Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. Još uvijek nam predstoji posao koji je potrebno odraditi da bismo zaključili transakciju, što je prema trenutačnim planovima i podložno tržišnim uvjetima planirano za četvrti kvartal ove godine - objašnjava Darko Horvat, predsjednik Uprave BOSQAR INVESTA.

Darko Horvat, Tomislav Glavaš, Luka Orešković, Vanja Vlak, Tamara Sardelić

Počeci BOSQAR-a

Tvrtka osnivača i većinskog vlasnika Stipe Oreškovića osnovana je 2007., a pionir u usluzi pružanja usluga kontaktnih centara u jadranskoj regiji, tadašnji Mplus, ubrzo je postao najveća neovisna tvrtka za takozvani outsourcing tehnologije poslovnih procesa (BPTO) u jugoistočnoj Europi. No ekspanzija tvrtke i pravi rast prihoda počinje 2016. Od tada su akvizirali 57 tvrtki.

- Naša razvojna strategija temelji se na preuzimanju perspektivnih i kvalitetnih kompanija za koje znamo da mogu postati još bolje uz našu podršku. Generalno je ideja da svakom novom akvizicijom grupaciju osnažimo novom vrijednošću i resursima koje do tada nismo imali, neovisno o tome radi li se o stručnom kadru, pristupu tržištima, tehnologijama ili specifičnim znanjima - objašnjava predsjednik Uprave.

Danas BOSQAR INVEST čine 72 kompanije iz 19 zemalja, zapošljava oko 14 tisuća ljudi, a lani je ostvario prihode od 303 milijuna eura. U prvih devet mjeseci ove godine grupa je ostvarila više od 217 milijuna eura prihoda, što je čak 68 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.

Upravo u akvizicijama i aktivnošću na stranim tržištima treba tražiti glavne razloge za takav rapidni rast kompanije. Država u kojoj BOSQAR INVEST najviše zarađuje u ovom trenutku je Turska, odakle stiže 27 posto prihoda. Iza toga slijede Srbija (19 posto), Hrvatska (16 posto), Njemačka (12 posto) i Slovenija (10 posto).

Četiri vertikale

Krajem 2022. godine BOSQAR je ušao u partnerstvo s grupom kompanija kojima upravlja američki Manpower, jedna od vodećih globalnih agencija za selekciju i pretragu osoblja koje se zatim nude tvrtkama. Iz tvrtke su poručili da su tim potezom ušli u novu fazu u poslovanju te su se pozicionirali kao vodeća regionalna HR grupacija, koja obuhvaća 14 operativnih kompanija u šest država jugoistočne Europe.

Kroz suradnju s drugim poslovnim vertikalama, Workplace Group ima snažan potencijal za povećanje broja klijenata, a fokus je na stjecanju premium globalnih klijenata, objašnjavaju iz tvrtke. Portfelj Workplacea obuhvaća 1001 tvrtku iz različitih sektora. Prije godinu dana, u rujnu 2023., uspostavljena je i treća vertikala - eCommerce, koja posluje pod brendom Eplus Ventures. Ta treća vertikala uspostavljena je zahvaljujući akvizicijama Megabona (platforma za turističke kapacitete) i Pink Pande (platforma za ljepotu i kozmetiku). Dvije tvrtke trenutačno djeluju neovisno, a prvi korak u postizanju sinergije napravljen je imenovanjem jednog izvršnog direktora za obje tvrtke.

Hrvatska i Slovenija te Njemačka i Italija prepoznate su kao glavna tržišta za daljnji razvoj ove vertikale.

Najviše prihoda i dalje stiže od BPTO-a.

U 2023. ta poslovna vertikala činila je 69 posto ukupnih prihoda te je predstavljala 85 posto udjela EBITDA-e (dobit prije kamata, poreza i amortizacije, jedan od pokazatelja poslovne uspješnosti tvrtke s naglaskom na likvidnost).

Prednost nad konkurencijom u ovom segmentu poslovanja objašnjavaju višejezičnim kapacitetom agenata (koji su izuzetno traženi), te visokodiversificiranom bazom klijenata ograničenog koncentracijskog rizika i s iznimno niskom stopom odljeva radnika.

Slovensko tržište

Posljednja vertikala uspostavljena je ove godine, a riječ je, kako je već napomenuto, o najambicioznijem planu korporacije dosad. Panvita Grupa jedno je od vodećih slovenskih poljoprivrednih i mesoprerađivačkih društava, čija dugogodišnja tradicija seže do 1922.

Grupa je otada prošla različite transformacije, proširila poslovanja u različite grane poljoprivrede i proizvodnje mesa, a danas je organizirana u dva ključna segmenta; Panvita Agri (poljoprivreda) i Panvita Mesnine (meso i mesni proizvodi).

Postoji nekoliko glavnih razloga zašto se tvrtka Stipe Oreškovića odlučila za akviziciju Panvite.

Zbog svog vertikalno integriranog poslovnog modela Panvita Grupa može ublažiti tržišnu volatilnost cijena roba; primarni segment tvrtke (poljoprivreda i stočarstvo) osigurava sirovine za sekundarni segment (proizvodnja mesa), time osiguravajući značajnu neovisnost u lancu dobavljača za sekundarne segmente

Vjeruju i u snažan upravljački tim tvrtke vođen izvršnim direktorom Tonijem Balažićem, čovjekom koji ima više od 20 godina iskustva u industriji.

Iz hrvatske tvrtke poručuju da Panvita Grupu vide kao budućeg konsolidatora primarne i sekundarne industrije u regiji te da namjeravaju izgraditi snažnu grupu koja će opskrbiti regiju svježom hranom.

- Investicija u Panvita Grupu jedno je u nizu uspješnih ulaganja u Sloveniji koje smo realizirali u proteklih nekoliko godina, a istu vidimo i kao svojevrsno ulaganje u razvoj slovenske industrije. U Sloveniji trenutačno poslujemo u tri poslovne vertikale, BPO-u, HR-u i e-Commerceu, a na slovenskom tržištu smo prisutni od 2017. godine, kada smo preuzeli BPO društva Linea Directa i CDE Nove Tehnologije - objašnjava Horvat.

O važnosti slovenskog tržišta govori podatak da su od 2017. prihodi poslovanja u toj državi narasli s 3,3 na 39,1 milijun eura.

Uložili su i u IEDC Poslovnu školu Bled, a zbog činjenice da je to država u regiji u kojoj su realizirali najveći broj investicija, iz tvrtke poručuju da na Sloveniju gledaju baš kao na domaće tržište.

- Za nas investicija u Panvita Grupu označava nastavak naše uspješne "buy & build" strategije putem koje konsolidiramo fragmentirana tržišta regionalnih kompanija u srednjoistočnoj i jugoistočnoj Europi te širimo svoje poslovanje na nove industrije. U prehrambenoj industriji vidimo upravo takvu priliku. Naime, prehrambeno-poljoprivredna industrija u regiji još uvijek nije konsolidirana, a tržište je puno manjih kompanija koje često nemaju jasnu strategiju za širenje i rast. Osim toga, mnoge od tih kompanija su u privatnom, često obiteljskom vlasništvu. Stoga na Panvitu gledamo kao na idealnu platformu za objedinjavanje takvih kompanija jer je dobro pozicionirana za širenje u bilo kojem smjeru - objašnjava Horvat te dodaje da tvrtka kroz postojeće poslovanje u BPO industriji već surađuje s vodećim globalnim kompanijama u prehrambenoj industriji.

Dokapitalizacija tvrtke

Ambiciozna strategija diversifikacije poslovanja, prije svega kroz akvizicije, "ne bi bila moguća bez kapitala koji je stigao izvan kompanije".

U posljednjih deset godina u tvrtku je uložio niz utjecajnih igrača poput MidEuropa Partnera, jednog od vodećih "private equity" investitora u srednjoj i istočnoj Europi, zatim Convex Holdinga, a pogotovo im je važna dokapitalizacija dogovorena s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), s kojom su prošle jeseni sklopili ugovor težak 60 milijuna eura. Riječ je o jednom od najvećih ulaganja te banke u hrvatski poslovni sektor u Hrvatskoj. Valja naglasiti i da je već uloženo u istu grupu; prilikom njezina izdanja prve održive obveznice u Hrvatskoj, kada je od 40 milijuna eura tog ESG izdanja EBRD upisao 10 milijuna eura.

Tom posljednjom preraspodjelom vlasničkih udjela EBRD je preuzeo 28,3 posto udjela kompanije, a BOSQAR s i dalje većinskih 59,7 posto ostaje najveći vlasnik. Udjel MidEuropea po novoj raspodjeli iznosi 10,7 posto, dok Convex Holding ima vlasništvo nad 1,3 posto tvrtke.

- Porast potražnje za našim uslugama rezultirao je potrebom za dodatnim ulaganjima u razvoj BPO poslovanja. Partnerstvo s EBRD-om kao predvodnikom u financiranju ekonomski uključivih projekata strateški je i vrijednosni izbor, a ne samo komercijalni - poručili su prošle godine iz Uprave.

Rebranding i dionice

Ovoga je lipnja tvrtka Meritus ulaganja, na hrvatskom tržištu poznata kao Mplus Grupa, promijenila ime. Uz pomoć agencije odabrano je novo ime BOSQAR INVEST. Iz agencije Bruketa&Žinić&Grey objašnjavaju da je "inspiracija za ime proistekla i iz boškarina, autohtonog bika koji je ambiciozan i optimističan kao što su i bikovi s Wall Streeta".

Glavna skupština kompanije istoga mjeseca iznijela je plan da će se temeljni kapital povećavati s 13,03 milijuna eura na najviše 15,6 milijuna eura izdavanjem nešto više od 196 tisuća novih dionica. Novac koji prikupe povećanjem temeljnog kapitala planira se uložiti u financiranje transakcije Panvite vrijedno 50 milijuna eura.

- Erste & Steiermärkische Bank, UniCredit Bank GmbH, Podružnica Milano, i Zagrebačka banka djeluju kao zajednički globalni koordinatori u vezi s navedenim povećanjem temeljnog kapitala - stoji u objavi, Bit će to treći izlazak kompanije na hrvatsko tržište kapitala.

U BOSQAR INVEST-u vjeruju da postoji velik interes za njihove dionice te da će novac tim putem pribaviti lako.

- Rast imovine BOSQAR-a krajem 2023. u odnosu na 2022. najviše je pod utjecajem akvizicije nekoliko kompanija u HR sektoru, Grupa je financijski stabilna s niskim omjerom neto duga i prilagođene EBITDA-e, Unatoč realiziranim transakcijama koje su djelomično financirane strukturiranim financijskim dugom, konsolidirani neto dug i dalje je na niskoj razini - poručuju u prezentaciji za buduće investitore i kupce dionica.Na pitanje planiraju li uskoro ulazak u nove industrije, Darko Horvat, predsjednik Uprave BOSQAR INVEST-a, odgovara da ne isključuje takvu mogućnost.