Hrvatska iz godine u godinu kaska za ostatkom Europe po broju prijavljenih i priznatih patenata

Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo prošle je godine podneseno 88 patentnih prijava, što je 41 manje nego godinu ranije. Istovremeno, inovatorima je priznato samo 58 patenata, što je devet manje nego godinu ranije.

Najveći udio priznatih patenata je u području općeg strojarstva (35,8%). Slijede područja mjeriteljstvo i kemija (svako po 17,5%). Najmanji udio bio je u području elektrotehnike (13,1%), pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.

Domaći su prijavitelji lani podnijeli 77 patentnih prijava, što je 40 manje nego godinu prije. Zanimljivo je da su većinu prijava podnijeli građani, gotovo 70 posto, dok je udio prijava pravnih osoba oko 31 posto.

Strani prijavitelji lani su podnijeli 11 patentnih prijava, što je jedna manje nego u godini ranije. I kod stranih prijava prevladavaju slični omjeri s obzirom na fizičke, odnosno pravne osobe prijavitelje.

Iako statistika važećih patenata pokazuju trend rasta njihovog broja u Hrvatskoj (od oko 8200 patenata u 2017. do oko 11.300 u 2020.), Hrvatska je i dalje na začelju EU.

Hrvatska iz godine u godinu kaska za ostatkom Europe po broju prijavljenih i priznatih patenata. Primjerice, izvješće Europskog patentnog ureda je pokazalo da je Hrvatska u 2018. bila druga najgora u Europi, registrirala je samo šest europskih patenata, a broj priznatih prijava se prepolovio u zadnjih 10 godina. U 2020. je EPO odobrio tek četiri patenata više nego dvije godine ranije. S druge strane, zemlje poput Njemačke, Francuske i Švicarske svake godine prijavljuju oko 10 tisuća patenata.

Patenti su isključivo pravo priznato za izum koji nudi novo rješenje nekoga tehničkog problema. Osim što pomažu u obrani od potencijalnih imitatora, patenti su potrebni za privlačenje investitora i agencija za financiranje.

Primjerice, u 2016. je uvoz krivotvorene i piratske robe iznosio 121 milijardu eura ili 6,8% uvoza EU.

Europski parlament zato je predložio jedinstveni patentni sustav, koji bi se trebao prije svega pozabaviti rješavanjem krivotvorina i piratstva, ali i stvoriti novi patentni sud, koji će omogućiti zaštitu izuma u svim zemljama sudionicama podnošenjem jedinstvene patentne prijave.

"Bez inovativnih rješenja nećemo moći ispuniti svoje ciljeve u okviru zelene i digitalne tranzicije. Prava intelektualnog vlasništva, poput patenata i dizajna, moraju biti bolje zaštićena kako bi se razvile tehnologije sljedeće generacije. Iskorištavanjem ovih prava potiču se inovacije i nove tehnologije, posebno u zdravstvenom sektoru. Koristi od toga imaju europski građani", izjavila je izvjestiteljica za rezoluciju o akcijskom planu za intelektualno vlasništvo za oporavak i otpornost EU-a, Marion Walsmann.