Građani nisu dovoljno informirani o EU fondovima niti koristima koje im oni pružaju

Na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu održana je Konferencija o budućnosti Europe, u sklopu koje se vodila panel rasprava o jačanju gospodarstva i društvenoj jednakosti.

Kako su izvijestili sa Sveučilišta u Splitu, u kontekstu jačanja europskog gospodarstva i samoodrživosti istaknuta je potreba specijalizacije zemalja članica u proizvodnji proizvodnih dijelova, sukladno svojim komparativnim prednostima, koji će biti dio finalnog europskog proizvoda. Na taj način bi se mogao oblikovati jedinstveni lanac opskrbe koji će omogućiti zajednički izlazak na tržište i povećanje konkurentnosti na globalnom tržištu.

Kada je riječ o gospodarenju otpadom i zelenoj ekonomiji, naglasak je na nedovoljnoj koordinaciji između EU i zemalja članica te nedostatku zadovoljavajuće infrastrukture za primjenu propisanih praksi.

Okretanjem obnovljivim izvorima energije, odgovornim gospodarenjem resursima i inteligentnim odabirom tehnologije može se, naglašeno je, doskočiti ključnim problemima energetske politike EU - nedovoljnoj diverzifikaciji izvora energetskih sirovina i smanjiti ovisnost EU o stranim dobavljačima.

Kao jedan od najboljih pristupa zaštiti okoliša, kako su izvijestili sa Sveučilišta, istaknuto je stvaranje poticaja za donošenje odluka u skladu s povećanjem ukupne društvene koristi. Primjerice, kroz osvještavanje ljudi o količini proizvedene emisije CO2 tijekom proizvodnog procesa određenog proizvoda može se, kako su naveli, istovremeno utjecati i na potrošače u njihovu odabiru proizvoda, ali i potaknuti proizvođače na primjenu zelenih tehnologija kako bi privukli kupce.

Nadalje, rečeno je kako je s ciljem izjednačavanja prilika na tržištu rada potrebno uskladiti obrazovanje u Europskoj uniji. Obrazovni sustavi u pojedinim zemljama previše su fokusirani na teorijska znanja uz istovremeni nedostatak zadovoljavajuće zastupljenosti praktičnog dijela nastave. Zbog toga dolazi do razlika u kompetencijama i kvaliteti radne snage s obzirom na zemlju iz koje dolaze.

Sa splitskog Sveučilišta nadalje izvještavaju kako je na konferenciji izneseno mišljenje da građani (čak i oni s poduzetničkim ambicijama) nisu dovoljno informirani o EU fondovima niti koristima koje im oni pružaju. Rečeno je i kako je neusklađena i u mnogim zemljama komplicirana pravna regulativa za pokretanje poslova velika prepreka za poduzetnike, pogotovo početnike te EU treba više raditi na informiranju građana o postojanju razvojnih agencija koje im mogu pomoći pri prelasku preko tih prepreka. Boljim informiranjem o mogućnostima korištenja EU fondova i pokretanja poduzetničkog pothvata stvorit će se, naglašeno je, povoljnija poduzetnička klimu u Europi te potaknuti inovativnost.

Osim informiranja o dostupnim prilikama za ostvarivanje poticaja treba i voditi računa da se domaće gospodarstvo nalazi u dinamičnom ekonomskom okruženju koje potencira rizike i smanjuje poduzetnički entuzijazam. Upoznavanjem s potencijalnim preprekama i mogućim rješenjima te osiguravanjem pomoći novim poduzećima za suočavanje s početnim poteškoćama smanjit će se strah od ulaska na tržište i potaknuti potpuna realizacija poduzetničkih potencijala, naglašeno je.

Velik problem predstavlja i prekvalifikacija ljudi srednje i starije životne dobi, koji za razliku od mladih, vrlo teško mogu promijeniti zanimanje. Posebno je osjetljiva kategorija ljudi koji su ostali bez posla uslijed promjena koje je globalizacija unijela u poslovanje. Iz tog razloga naglašena je potreba lakše prekvalifikacije za drugi posao pripadnicima tih dobnih skupina na razini cijele EU. Prekvalifikacijom radne snage za poslove od strateškog interesa EU izgradilo bi se konkurentnije i otpornije gospodarstvo.

Kako nadalje javljaju sa Sveučilišta u Splitu, jedan od zaključaka konferencije je i stav da je prednost EU, ali i jedan od najvažnijih čimbenika za ostvarivanje samoodrživosti europskog gospodarstva, upravo kultura koja ne stavlja naglasak isključivo na profit već i na društvenu odgovornost. U budućnosti na to treba staviti još veći naglasak. Promicanje i poticanje atmosfere u kojoj je društvena odgovornost visoko na listi prioriteta svakog građanina EU, europsko gospodarstvo će se samo od sebe kretati u smjeru samoodrživosti i otpornosti, priopćili su nakon konferencije.

Konferencija o budućnosti Europe niz je javnih rasprava koji omogućuju građankama i građanima iznošenje ideja i izradu prijedloga za reformu i buduće prioritete EU-a. Sastavni dio Konferencije je višejezična digitalna platforma na kojoj mogu razmjenjivati ideje, povezivati se, predlagati rješenja i inicijative te različite aktivnosti. Uz panele i rasprave, građani sudjeluju i u radu plenarne skupštine u kojoj su i eurozastupnici, predstavnici nacionalnih parlamenata, Vijeća EU-a, Europske komisije, Odbora regija, Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, socijalnih partnera i civilnog društva.