DIGITALNO PIRATSTVO

Europljani u prosjeku šest puta mjesečno ilegalno ‘skidaju sadržaj‘ s interneta

Filmsko piratstvo ipak je palo za čak 51 posto, glazba za 41 posto, a televizija za 27 posto

The Pirate Bay, piratska web stranica 

 Netphotos/Alamy/Alamy/Profimedia

Istraživanje europske agencija za intelektualno vlasništvo pokazuje da je online piratstvo u padu, ali da Europljani i dalje pristupaju piratskim sadržajima u prosjeku šest puta mjesečno.

Izvješće o kršenju autorskih prava na internetu u Europskoj uniji od 2017. do 2020. otkrilo je da se digitalno piratstvo smanjilo za 34 posto u 2020. u odnosu na godinu ranije.

Do smanjenja je došlo u svim vrstama sadržaja. Filmsko piratstvo palo je za 51 posto, glazba za 41 posto, a televizija za 27 posto.

Najpiratiziranija vrsta sadržaja je televizija, koja čini 70 posto posjeta web-stranicama koje krše autorska prava, a slijede ju kino (20%) i glazba (10%).

Najčešći način pristupa piratskom sadržaju je gledanje online sadržaja u stvarnom vremenu ili streaming. Više od 80 posto ukupnog piratstva u EU 2020. godine izvršeno je ovom metodom.

Prosječni internetski korisnik iz EU-a pristupao je piratskom mrežnom sadržaju 5,9 puta mjesečno.

Studija također naglašava da je tijekom ožujka i travnja 2020. došlo do privremenog porasta filmskog piratstva, što se podudara sa lockdownom u nekoliko zemalja EU-a. Međutim, nakon završetka izolacije došlo je po ponovnog pada.

"Unatoč pozitivnom i kontinuiranom padu potrošnje piratskog sadržaja, potrebno je još mnogo raditi na rješavanju kršenja prava intelektualnog vlasništva na internetu. U EUIPO-u ćemo nastaviti podizati svijest i pružati podatke kako bismo pomogli donositeljima odluka u razvoju novih politika i rješenja u ovom području", priopćio je izvršni direktor agencije za intelektualno vlasništvo Christian Archambeau.

Unatoč pozitivnim brojkama, piratstvo je i dalje veliki problem u cijeloj EU, s očitim razlikama između država članica.

Latvijci odlaze na piratske web-stranice četrnaest puta mjesečno, Poljaci manje od četiri puta, Španjolci 5,7 puta, a Hrvati više od prosjeka EU-a s oko 7,6 puta mjesečno.

Studija također pokazuje da je u razdoblju od 2017. do 2020. u Hrvatskoj porastao broj online video platformi s 23 na 117, a broj online glazbenih servisa s četiri na devet. Hrvatska je također 2017. bila jedna od zemalja koja je bila iznad EU prosjeka što se tiče ukupnog piratstva, ali je od tada piratstvo u konstantnom padu te je danas po pristupanju piratskom online sadržaju u rangu sa Švedskom. Hrvatska odskače od prosjeka EU-a u piratiziranju filmova. Niame, prosječni korisnik interneta u Hrvatskoj 2,5 puta mjesečno pristupa torent stranicama za filmoce, dok je EU prosjek 1,2 puta.

Izvješće navodi da među čimbenicima koji mogu utjecati na potrošnju piratskih sadržaja u EU-u su razina dohotka po glavi stanovnika i stupanj nejednakosti dohotka.

Isto tako, na konzumaciju piratskih sadržaja utječe iopći odnos građana prema piratstvu. Piratstvo je veće u zemljama gdje velik dio građana smatra piratstvo prihvatljivom opcijom kada ne postoji legalna ponuda. Veći broj legalnih video i glazbenih servisa bi stoga mogao objasniti zašto u Hrvatskoj dolazi do pada piratstva.

Dodajmo još kako je Europski parlament u studenom usvojio izvješće kojim se želi pojačati mjere za zaštitu intelektualnog vlasništva, uzimajući u obzir važnost oporavka europskog društva i gospodarstva od covida-19, a u svibnju su europarlamentarci donijeli i rezoluciju o zabrani ilegalnih prijenosa sportskih događaja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 11:37