SJEVERNA LUKA

‘Električni ili hibridni vlak ključ je održivog razvoja splitskog prometnog pravca‘

Zanemarivanje razvoja i ulaganja u splitski prometni pravac ugrožava održivost postojećih gospodarskih subjekata, kaže dr. Luka Vukić

Dr. Luka Vukić s Pomorskog fakulteta u Splitu ukazuje na problematiku Sjeverne luke

 Paun Paunovic/Cropix

Doc.dr.sc. Luka Vukić s Pomorskog fakulteta u Splitu u više je navrata, pa i na našim stranicama, ukazivao na potencijal željeznice. I ovoga puta ističe kako se željeznički prijevoz u suvremenim društvima percipira kao energetski učinkovit i održiv način prijevoza tereta i putnika, stoga ne čudi podatak da je, u okviru Europskog zelenog plana, 2021. godina bila proglašena Europskom godinom željeznice.

Podsjetimo kako se tom inicijativom htjelo istaknuti prednosti željeznice kao održivog, pametnog i sigurnog prijevoznog sredstva. Također cilj je potaknuti građane i poduzeća na korištenje željezničkog prijevoza, pa je tako krajem travnja 2021. Europski parlament osigurao i veća prava putnika u željezničkom prijevozu. I mladim Europljanima je kroz inicijativu Europskog parlamenta "Otkrijte EU" omogućeno besplatno putovanje željeznicom u ovoj 2022. godini koja je proglašena Europskom godinom mladih.

U odnosu na druge vrste prijevoza, željeznica je u EU-u odgovorna samo za 0,4 posto emisija stakleničkih plinova dok se na promet odnosi 25 posto emisija. Željeznica je, kako je navedeno na stranicama Europskog parlamenta, uglavnom elektrificirana i jedina je vrsta prijevoza koja je od 1990. znatno smanjila svoje emisije. Ona također može imati važnu ulogu u održivom turizmu.

image

Dr. Luka Vukić u Sjevernoj luci u Splitu

Paun Paunovic/Cropix

Gledano u hrvatskim okvirima, dr.sc. Luka Vukić smatra kako je električna željeznica ključ održivog razvoja splitskog prometnog pravca.

- Povećanje prometa, investicije u lučku infrastrukturu i pokretnu mehanizaciju, ulaganje u ljudske resurse i zapošljavanje te tendencija razvoja sukladno suvremenim i ekološko održivim standardima, samo su jedni od mnogih pokazatelja, ali i strateških ciljeva politike razvoja teretnih terminala splitske luke. Naime, već više od nekoliko desetljeća u vranjičko-solinskom i preostalim kaštelanskim bazenima egzistiraju brojni gospodarski subjekti koji su, pored značajnog društveno-gospodarskog doprinosa, često diskreditirani prilikom donošenja dugoročne strateške i planske razvojne osnove nacionalnog lučkog i šireg prometnog sustava – ističe dr. Vukić

Dodaje kako im također ne ide u prilog niti opća percepcija glavnine stanovništva koja luku prepoznaje isključivo kao gradsku, putničku luku, nemajući spoznaje da se upravo u sjevernim dijelovima grada Splita i aglomeracije na operativnim obalama odvija industrijska aktivnost koja se, za razliku od turističke, temelji na dugoročnom i stabilnom razvoju i održivosti. Sve bi navedene čimbenike, kaže, mogli u potpunosti zanemariti i prepustiti samim entitetima na dispoziciju, u kontekstu podizanja razine svijesti i potrebe za afirmacijom svojih aktivnosti, da su investicije u prometnu infrastrukturu proporcionalne s rastom prometa, uloge teretnih terminala na međunarodnom tržištu i perspektive gospodarskog razvoja južnih regija Jadranske Hrvatske. I da, ovdje nije riječ o cestovnoj povezanosti, već opet o željeznici.

image

Dr. Luka Vukić

Paun Paunovic/Cropix

- U lučkom biznisu udio tzv. „modal shift“ ili preusmjeravanja tereta s ceste na željeznicu, doprinosi značajnom reduciranju emisija štetnih plinova u kopnenom prijevozu i realizaciji klimatske neutralnosti industrije, ali i povećanju efikasnosti otpreme tereta i uspostavljanja neprekidne povezanosti s fundamentalnim tržištima - naglašava.

Na taj način, pojašnjava nadalje, morske luke svoju komparativnu prednost zasnivaju upravo na povećanju udjela željeznice u prijevozu robe na lučke terminale i analogno u lučko zaleđe. Stanje i stupanj razvoja željezničke infrastrukture preduvjet je gospodarskog razvoja prometnog pravca, ali i podneblja na trasi pruge, te konkurentnosti morske luke u aspektu nižeg tranzitnog vremena, iskorištavanja principa ekonomije razmjera, optimizacije troškova, povećanja efikasnosti i brojnih drugih čimbenika.

- Lička željeznička pruga koja dotiče teretne terminale luke Split osigurala je prostornu integraciju Hrvatske, ali od strane relevantnih institucija i upravljačkih tijela nije prepoznata kao razvojni resurs, te u današnjim okolnostima predstavlja limitirajući faktor dugoročnog razvoja. Postojeće stanje mreže željezničke pruge koja oblikuje splitski prometni pravac, otkriva maćehinski odnos nadležnih tijela koji se reflektira kroz marginalna ulaganja u obnovu kolosijeka i prometnu signalizaciju bez ozbiljnog plana razvoja i obnove voznog parka niti modernizacije željezničke infrastrukture. Navedeni propusti ograničavajući su faktor razvoja poslovnih aktivnosti koncesionara „teretnih terminala“ i cjelokupnog tržišta – naglašava dr. Vukić.

Nastavlja kako perspektiva razvoja željezničke aktivnosti zavisi o stupnju elektrifikacije željezničke pruge kao čimbenika održivog razvoja djelatnosti i suvremenih zahtjeva razvijenih gospodarstava usmjerenih ka otklanjanju okolišnog otiska.

- Korištenje suvremenih tehničkih rješenja utječe na konkurentnost i atraktivnost prometnog pravca te je uspostava električnog ili hibridnog vlaka (lokomotive) na Ličkoj željezničkoj pruzi imperativ za daljnje ekspandiranje tržišta gospodarskih subjekata stacioniranih na splitskom području. Svjedoci smo značajnih investicija u željezničku infrastrukturu riječke luke i prometnog pravca, što je nužno i opravdano s obzirom na njihovu ulogu i važnost na međunarodnoj osnovi. Međutim, zanemarivanje razvoja i ulaganja u splitski prometni pravac ugrožava održivost postojećih gospodarskih subjekata koji usprkos svim poteškoćama ostvaruju promet luke Split od oko 3 milijuna tona tereta – ocjenjuje dr. Vukić.

image

Dr. Luka Vukić

Paun Paunovic/Cropix

Smatra kako se razlozi indiferentnog odnosa javnih institucija mogu pronaći u upitnoj komercijalnoj isplativosti pružatelja usluge, željezničkog operatera, a povezani su s zastarjelim voznim parkom i visokom razinom potrošnje pogonskog goriva, što nas dovodi na početak priče o navedenoj problematici.

- Ukoliko bi se temeljem kriterija isplativosti pružanja usluge postojeći operater odlučio na obustavu prijevoza tereta, i posljednja nada u perspektivu razvoja i čežnja za afirmacijom svih dalmatinskih luka bi nepovratno iščeznula. Stoga se rješenje problema nameće samo od sebe, a odnosi se na kompletnu elektrifikaciju Ličke pruge do Splita i/ili analize isplativosti ulaganja u hibridne vlakove, uzimajući u obzir recentne trendove i smjernice održivog razvoja željeznice u svjetskim i europskim okvirima. Revitalizacija Ličke pruge imperativ je održivosti poslovanja gospodarskih subjekata i konkurentnosti splitskog prometnog pravca, a investicije u održive i alternativne pogonske koncepte tendencija razvoja prema suvremenim standardima održivog razvoja industrije – ističe dr. Vukić.

Kaže kako je potrebno spomenuti i multiplikativni efekt investicija u prometnu infrastrukturu, posebice u luke i željeznicu kao dijela integralne transportne usluge, koji se manifestira u zadovoljenju državnog, javnog i privatnog interesa, kroz poreze, dodatna zapošljavanja, investicije i stvaranje dodane vrijednosti.

- Luka Split godišnje generira promet preko 3 milijuna tona tereta bez iole ozbiljnije investicije u prometnu infrastrukturu, za razliku od glavnih konkurenata na istočnoj obali Jadrana. Ako već nismo sposobni razriješiti gordijski čvor po pitanju Unske pruge, pružimo našim gospodarstvenicima barem osnovnu uslugu, ruku spasa, i podarimo im zalog za buduće aktivnosti jačanjem splitskog prometnog pravca te ulaganjem u željeznicu prema smjernicama održivosti – zaključuje dr.sc. Luka Vukić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
19. prosinac 2024 12:00