‘Dobro je što imamo indikatore i što će se po njima provjeravati što se realiziralo‘

U ovom "korona-mandatu" smo shvatili dvije ključne riječi, a one su digitalizacija i zelene politike. Svi želimo biti ekološki osviješteni. Svi to znamo, ali falio nam je okidač. Kao što je digitalizaciju iz teorije u stvarnost prebacila korona, događa se okidač i za zelenu priču. Idemo ne samo u digitalnu već i zelenu revoluciju, istaknuo je zastupnik u Europskom parlamentu Valter Flego (IDS/ Renew Europe) govoreći novinarima na seminaru o gospodarskom i društvenom oporavku koji je u Bruxellesu organizirao Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj.

Flego je sudjelovao zajedno sa kolegom iz Europskog parlamenta Karlom Resslerom (HDZ/EPP), a naglasak je bio na Mehanizmu za oporavak i otpornost (RRF) koji je središnji dio europskog plana NextGenerationEU za prevladavanje posljedica pandemije te poticanje zelene i digitalne tranzicije.

Flego je kazao i kako smo “svi za ekologiju ali gle čuda to košta”, te kako je Europa shvatila da nam treba novac za sve što želimo.

- Prvi put se Komisija zadužila do 2058., to je kredit kao svaki drugi. Ključno je i najvažnije kamo će se investirati taj novac, u koje projekte bilo u privatnom ili javnom sektoru, važno je time stvarati dodatnu vrijednost, vraćati uloženo s kamatama i pomoći rastu BDP-a. Mi smo sada u tom periodu, koncentrirani smo na cijeli niz zakona. Svi zajedno pokušavamo kreirati najbolje fondove kako bi se postigao oporavak od svega lošega u zadnje dvije godine i otpornost jer gle čuda opet će nas nešto uloviti. Pitanje je koja će biti sljedeća kriza, uvijek nešto dođe – kazao je Flego.

I Karlo Ressler je naglasio kako Mehanizam za oporavak i otpornost počiva na tri stupa, uz oporavak od gospodarske krize važni dijelovi su digitalna i zelena tranzicija. Istaknuo je ulogu Europskog parlamenta, te kako je to što nacionalni planovi moraju biti odobreni novi način na koji EU može ostvariti ciljeve, ali na državama članicama je da naprave planove kako najbolje odgovara građanima.

Na pitanje novinara otklonio je mogućnost da Hrvatska zaostaje, rekavši kako nekima planovi oporavka i otpornosti nisu još niti odobreni.

- Postoji suglasnost kako će se sredstva koristiti, na nama je da napravimo sve, ne samo brzo i učinkovito već i kvalitetno – kazao je Ressler.

Flego je dodao kako Hrvatska nije ni prva ni posljednja, već je u grupi zemalja gdje se proces odvija.
- Takva šansa ne pruža se svaki dan. Uvijek smo imali financijski plan, ali ovo je ekstra. Treba dati šansu svima da se priključe kompoziciji koja je krenula. Volio bih da bude više uključen privatni sektor. Treba vidjeti koji su projekti realni, nisu svi isti u smislu održivosti. Pitanje je projekata a ne samo trošenja sredstava. Što su naši prioriteti? S kojim proizvodima možemo konkurirati? - ocijenio je Flego.

Novinari su postavili i upit o mogućnosti produljenja roka za korištenje sredstava iz Fonda solidarnosti, a Ressler je odgovorio kako je propisan rok od 18 mjeseci i čak kad bi se uredba promijenila to ne bi bilo retroaktivno.

No, kako je kazao postoji suštinska razlika između sanacije potresa i svih drugih nepogoda. Postoji prostor u kojem bi bilo moguće štetu iz Zagreba unijeti u rok s petrinjskim potresom kako bi se promijenio datum u kojem bi mogao teći rok od 18 mjeseci. Obnova od posljedica potresa, istaknuo je, zahtjeva više vremena.

Zastupnici Ressler i Flego su govorili i o tome kako će u korištenju sredstava biti veliki pritisak na javnu administraciju.

- Nedostaje kvalitetnih ljudi koji se bave EU fondovima u cijeloj Europi, i u smislu konzultanskog dijela a nama još više na nacionalnoj i lokalnoj razini – ocijenio je Ressler.

Flego je kazao kako cijeli niz godina slušamo o reformama, godine prolaze a reformi nema.

- Dobro je što imamo indikatore i što će se po njima provjeravati što se realiziralo. Ovdje postoji puno ljudi koji to nadziru i godinama će to nadzirati. To vidim kao priliku da naš javni sektor bude bolji - ocijenio je zastupnik Valter Flego.