Četvorica studenata Sveučilišta u Splitu dobili stipendije za 2022. i novu motivaciju

Četvorica studenata Sveučilišta u Splitu, Luka Farkaš i Josip Katić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta te Želimir Vukoja i Mijo Mišić s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje dobili su stipendije za 2022. godinu tvrtke ATOS u visini od 4.000 kuna mjesečno, izvijestili su iz ICT županije.

Stipendije su im na prigodnoj svečanosti u Predinkubacijskom i coworking centru SD županije - PICS@FESB uručili voditelj ATOS Hrvatska Globalnog delivery centra Boris Bajtl i splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban.

Kako navode u ICT županiji, tom prigodom su polaznicima Cybersecurity akademije, Luki Čmrlecu i Mislavu Kovaču, uručene diplome te je prezentiran novi model zapošljavanja YoPro i najavljeno otvaranje Cybersecurity meetup grupe u suradnji ATOS-a i ICT Županije, a s podrškom Sveučilišta u Splitu, inače prvo tog tipa u Hrvatskoj.

- Za mene je ova stipendija jedna velika motivacija, nastavak suradnje s ATOS-om i u budućnosti rad u toj tvrtki na rješavanju problema umjetne inteligencije – izjavio je Luka Farkaš, student prve godine diplomskog studija na PMF-u koji je u Split, kako su naveli, došao studirati iz rodnog Vukovara.

Mislav Kovač, polaznik Cybersecurity akademije, student je prve godine diplomskog studija računarstva na splitskom FESB-u s posebnim interesima iz područja kibernetičke sigurnosti.

- Zanima me etičko hakiranje što znači da me tvrtka može unajmiti kako bih testirao njihovu kibernetičku sigurnost i zadovoljavaju li sve standarde – kazao je Kovač.

- Postali smo destinacija poželjna za mlade ljude koji su željni znanja u novim tehnologijama jer je to budućnost razvoja područja Splita, Ssplitsko-dalmatinske županije i cijele Hrvatske – naglasio je splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban. Dodao je kako će suradnja projekta ICT županija i privatnog sektora biti pod posebnim povećalom kad se uredi novi IT inkubator u Ulici Ruđera Boškovića, u nekadašnjem objektu Varteksa.

-U tijeku su građevinski radovi i računamo da bi inkubator već do konca ove godine mogli staviti u funkciju da mladi ljudi željni znanja i uspjeha iz naprednih tehnologija, tu naprave svoje prve poduzetničke korake - kazao je Boban.

Voditelj ATOS Hrvatska Globalnog delivery centra Boris Bajtl istaknuo je kako su stipendije te kompanije najveće u Hrvatskoj, a primaju ih po četiri studenta u Splitu, Zagrebu i Osijeku.

- Kvaliteta kadrova koje mi imamo ni po čemu ne zaostaje sa znanjem, ljudi koje mi regrutiramo ravnopravno rade u suradnji sa svima ostalima, pa čak i s više motivacije. Radi se o kadrovima traženima kako u Hrvatskoj, tako i u ostatku svijeta. Njihovo zapošljavanje raste po stopi od 30 % godišnje. Manjak je svugdje, a potrebe velike tako da mi u ovom trenutku možemo zaposliti sve koji nam se jave jer su potrebe doista ogromne - poručio je Bajtl.

Pročelnik Odjela za informatiku PMF-a u Splitu Saša Mladenović istaknuo je kako je fakultet, zahvaljujući potpori Sveučilišta, osnovao novi i iznimno zahtjevan studij podatkovne znanosti i inženjerstva, a uz to nastavlja razvijati studij matematike i računarstva, kao i studij matematike i statistike koji bi mogao biti zanimljiv baš za cybersceurity. Posebno je naglasio suradnju Sveučilišta i fakulteta PMF i FESB sa ICT županijom započetom prije pet godina.

Dekan FESB-a Srđan Podrug podržao je sve aktivnosti koje njihovim studentima daju dodatne mogućnosti i izrazio zadovoljstvo što se županijski Predinkubacijski centar PICS nalazi upravo na njihovom fakultetu jer je na taj način dostupniji studentima. Zahvalio je tvrtki ATOS na stipendijama i izrazio nadu da će njihov primjer slijediti i druge hrvatske tvrtke, izvijestili su iz ICT županije.

Dodajmo kako bi do 2030. u Europskoj uniji trebalo biti zaposleno 20 milijuna stručnjaka u području IKT-a uz podjednaki udio žena i muškaraca. Taj cilj naveden je lani u ožujku u komunikaciji Europske komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija prilikom predstavljanja Digitalnog kompasa 2030.

U tom kompasu su četiri glavne točke od kojih se prve dvije usmjerene na digitalne kapacitete u području infrastrukture te obrazovanja i vještina, a druge dvije na digitalnu transformaciju poduzeća i javnih službi. U ovom desetljeću digitalizacija je ključna riječ.

U rezoluciji Europskog parlamenta od 25. ožujka 2021. o oblikovanju politike digitalnog obrazovanja, između ostaloga, Parlament pozdravlja, ažurirani Akcijski plan za digitalno obrazovanje, njegovo prošireno područje primjene i njegovu ambicioznost, s posebnim ciljevima kojima se ponajprije nastoje riješiti trajnog jaza u digitalnim vještinama, promicati kvalitetno računalno i informatičko obrazovanje ili bolja povezanost u školama, što je daljnji korak prema sveobuhvatnijoj strategiji za digitalne vještine i digitalno obrazovanje.