Jačanje sustava parasporta u Hrvatskoj: Hrvatski sportaši s invaliditetom nižu uspjehe, napokon se rješava i problem nedostatka trenera

Hrvatski športski savez invalida osnovan je 1964. godine u Zagrebu, a 2006. je promijenio ime u Hrvatski paraolimpijski odbor, krovnu organizaciju kroz koju danas nastupaju svi hrvatski sportaši s invaliditetom. Šezdeseta obljetnica organiziranog djelovanja parasporta obilježena je u studenom 2024. godine svečanom akademijom i dokumentarnim filmom "Prvih 60", a nedugo potom pokrenut je i projekt Jačanje sustava parasporta u Republici Hrvatskoj, vrijedan četiri milijuna eura, od čega je Europski socijalni fond plus osigurao 3,4 milijuna eura, odnosno 85 posto iznosa.

Sredstva je Hrvatskom paraolimpijskom odboru, kao najvišoj nevladinoj i neprofitnoj krovnoj organizaciji za sport osoba s invaliditetom u zemlji, izravno dodijelilo Ministarstvo turizma i sporta, u okviru programa Učinkoviti ljudski potencijali za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Opći cilj projekta je povećanje socijalne uključenosti osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju kroz sudjelovanje u parasportskim aktivnostima, a ostvaruje se prvenstveno jačanjem kapaciteta trenera i instruktora zaposlenih u klubovima i savezima članicama Hrvatskog paraolimpijskog odbora.

Ulaganje dolazi u trenutku kada hrvatski parasport bilježi najbolje rezultate u svojoj povijesti. Prvu paraolimpijsku medalju za Hrvatsku osvojila je Milka Milinković, broncu u bacanju koplja na Igrama u Barceloni 1992., dok je prvo zlato pod hrvatskom zastavom stiglo 2008. u Pekingu, zahvaljujući bacaču kugle Darku Kralju. Najviše paraolimpijskih medalja u karijeri ima plivač Mihovil Španja, četiri bronce osvojene između Atene 2004. i Londona 2012., dok je atletičarka Mikela Ristoski sakupila zlato iz Rio de Janeira te bronce iz Londona i Tokija.

Na Paraolimpijskim igrama u Parizu 2024. Hrvatska je osvojila četiri nove medalje, zlato stolnotenisačice Anđele Mužinić Vincetić, srebro atletičara Denija Černog te bronce plivača Dina Sinovčića i atletičara Luke Bakovića, čime je ukupna hrvatska paraolimpijska kolekcija narasla na 30 medalja. Samo u 2024. hrvatski parasportaši osvojili su 207 medalja na 76 svjetskih i europskih natjecanja, 73 zlatne, 72 srebrne i 62 brončane, najplodniju godinu u povijesti nacionalnog parasporta.

Upravo takav rast otkrio je i sustavni nedostatak u pozadini uspjeha. Predsjednik Hrvatskog paraolimpijskog odbora Ratko Kovačić više je puta isticao kako je osposobljavanje trenera za rad s osobama s invaliditetom dugo bilo prepušteno pojedinačnim inicijativama klubova, bez sustavnog i dugoročno financiranog okvira, unatoč tome što upravo kvaliteta trenerskog rada izravno određuje hoće li dijete s teškoćom uopće dobiti priliku okušati se u sportu. Ovim se projektom taj nedostatak prvi put rješava na razini cijele zemlje.

Vidljiv dio projekta bio je Festival parasporta na stadionu Mladosti u Zagrebu, na kojem se u različitim disciplinama, uključujući i parastreljaštvo, okušalo više od 250 djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom, mnogima od njih prvi susret s organiziranim treningom. Provedba projekta obuhvaća niz natječaja kroz koje udruge članice sustava HPO-a prijavljuju angažman trenera i instruktora, s posljednjim krugom prijava otvorenim u rujnu 2025., a cilj je da hrvatski parasport uoči idućeg olimpijskog ciklusa raspolaže većim brojem kvalificiranih stručnjaka nego dosad.

Sadržaj nastao u suradnji sa Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj