Ruta ‘Putovima Frankopana‘: Povijest plemićke obitelji kao kulturno-turistička ruta

Diljem Primorsko-goranske županije, od otoka Krka do Gorskog kotara, raspoređeno je 17 frankopanskih kaštela, utvrđenih gradova i dvoraca te tri sakralna kompleksa. No, dugo vremena ti kompleksi bili su međusobno nepovezani ostaci koji su podsjećali na nekadašnju moć jedne od najznačajnijih hrvatskih plemićkih obitelji. Upravo tu moć Frankopana ponovno želi oživjeti kulturno-turistička ruta "Putovima Frankopana", koja njihovu povijest spaja u jedinstveni proizvod. Vrijednost projekta dosegla je gotovo 8,5 milijuna eura, od čega je Europska unija sufinancirala nešto više od 6,2 milijuna eura.

Prvi pokušaji da se frankopanske utvrde obnove započeli su između 2005. i 2008. godine, predvođeni Primorsko-goranskom županijom i njenim vlastitim sredstvima uz pomoć jedinica lokalne samouprave na čijim se područjima građevine nalaze. Prijavom na natječaj Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije 2015. godine omogućilo se da se ta inicijativa razvije u projekt razmjera kakav Hrvatska rijetko viđa u sektoru kulturne baštine. Provedba projekta trajala je do 2021. godine, a nositelj je bila Primorsko-goranska županija, uz čitav niz partnera, među kojima su gradovi Rijeka, Kraljevica, Bakar i Čabar, općine Čavle, Lokve i Vinodolska te Biskupija Krk, Prirodoslovni muzej Rijeka i Centar za kulturu Grada Krka.

Dvorac Nova Kraljevica

Kroz projekt je stvorena mreža od osam interpretacijskih centara raspoređenih na kaštelima u Trsatu, Grobniku, Bakru, Bribiru, Krku, Čabru, Brodu na Kupi i Kraljevici, a središnji centar za posjetitelje smješten je u dvorcu Nova Kraljevica. U sklopu projekta obnovljeni su i zidovi i pročelja pojedinih utvrda, sanitarni čvorovi, muzejski postavi te okoliš oko pojedinih lokacija, a Prirodoslovni muzej Rijeka u kaštelu Zrinskih u Brodu na Kupi razvio je zaseban stalni postav posvećen prirodnoj baštini kraja. Sadržaj je dodatno obogaćen mobilnom aplikacijom koja koristi elemente proširene stvarnosti. Posjetitelji tako na pojedinim lokacijama mogu imati interaktivni uvid u povijest obitelji Frankopan i Zrinski.

Cilj rute "Putovima Frankopana" nije bio samo očuvati i zaštititi baštinu od daljnjeg propadanja, već i preusmjeriti dio turista s najpoznatijih kvarnerskih atrakcija na one manje poznate, no jednako povijesno važne krajeve županije, prema otočkom zaleđu, vinodolskim selima i Gorskom kotaru. Realizacija projekta vremenski se poklopila i s pripremama Rijeke za titulu Europske prijestolnice kulture 2020. godine, u sklopu koje su rezultati rute dodatno predstavljeni javnosti kao dio šire kulturne ponude regije.

Kastel Grada Grobnika

U izboru za najbolji hrvatski projekt EU, "Putovima Frankopana" proglašen je najuspješnijim županijskim projektom prema glasovima javnosti. Riječ je o važnom priznanju koje potvrđuje kako je riječ o rijetkom primjeru kulturnog projekta koji je uspio nadići granice stručne javnosti i postati prepoznatljiv i široj publici.

Ruta danas funkcionira i kao planinarska staza s četrdesetak kontrolnih točaka, koja spaja dvorce, samostane i vrhove povezane zajedničkom poviješću i krajolikom, čime je baština Frankopana i Zrinskih dostupna i posjetiteljima koji do nje dolaze pješice, a ne samo automobilom.

Sadržaj nastao u suradnji sa Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj