Analiza deficita i duga

Zavod za statistiku o kriterijima iz Maastrichta: Hrvatska riješila pola zadaće

Kao značajan doprinos proračunskom višku, DZS dodaje i smanjenje rashoda za kamate
Andrej Plenković, Maxim Poletaev, Fabris Peruško i Irena Weber
 Željko Puhovski / CROPIX

Višak prihoda opće države od 758 milijuna kuna, javni dug na razini 74,6 posto BDP-a i smanjenje kamatnih troškova na taj dug, najvažniji su pokazatelji iz izvješća Državnog zavoda za statistiku o proceduri prekomjernog proračunskog manjka i razini duga opće države u prošloj godini.

Riječ je o izvješću koje Hrvatska podnosi Europskoj komisiji u skladu s preuzetim obvezama Ugovorom iz Maastrichta kojim su utvrđena dva glavna kriterija fiskalnog nadzora članice. Prvi je da udio manjka prihoda opće države ne smije biti veći od tri posto BDP-a, a drugi da udio javnog duga ne smije biti veći od 60 posto BDP-a članice.

Prema tako utvrđenim kriterijima, Hrvatska je ispunila prvi, ali ne i drugi uvjet za pozitivnu ocjenu fiskalne politike. Analizirajući previsoki udio javnog duga u BDP-u, Državni zavod za statistiku ukazuje kako je u prošloj godini ipak, u odnosu na 2017., smanjen udio javnog duga u BDP-u za 3,2 posto. Budući da se podnošenje izvješća prema Ugovoru iz Maastrichta odnosi na četverogodišnje razdoblje, DZS skreće pozornost i na činjenicu da je udio javnog duga u BDP-u 2015. iznosio 83,7 posto, a 2016. 80,5 posto.

- Najveći utjecaj na generiranje suficita u 2018. u odnosu na prethodne godine imalo je znatno poboljšanje financijskog rezultata izvanproračunskih korisnika i javnih poduzeća te povećanje poreznih prihoda. U 2018. porezi na proizvodnju i uvoz prikupljeni su u iznosu od 76 milijardi i 804 milijuna kuna, što je porast od 7,2 posto u odnosu na 2017. - navodi DZS.

Kao značajan doprinos proračunskom višku u prošloj godini, Zavod dodaje i smanjenje rashoda za kamate. U 2018. kamatni rashodi iznosili su osam milijardi i 877 milijuna kuna, što je, ističu, za 9,1 posto manje nego u 2017.. Bez troška kamata, država je u prošloj godini ostvarila višak prihoda od devet milijardi i 635 milijuna kuna.

U spomenutome izvješću ukazuje se i na rast investicija u prošloj godini za 33 posto u odnosu na 2017., uz konačni iznos na kraju godine od 13 milijardi i 213 milijuna kuna. Napominje se i kako bi višak prihoda opće države bio još bolji da nije u 2018. bilo isplaćenih jamstava po dugovima brodogradilišta od dvije milijarde i 530 milijuna kuna.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 23:51