Analiza HGK o građevinarstvu

U samo četiri županije broj izdanih građevinskih dozvola veći je nego prije krize

Hrvatska građevina sporo se oporavlja od dugotrajne recesije, no već se suočava s novim problemima, poput nedostatka radnika
Zagreb, 220815. Miramarska ulica.Zapoceli su gradjevinski radovi na krizanju Mirmarske i Vukovarske ulice zbog kojih je zatvorena Miramarska Ulica.Na fotografiji: Radovi.Foto: Goran Mehkek / CROPIX
 Goran Mehkek / CROPIX

Premda se građevinska aktivnosti u Hrvatskoj oporavlja od dugotrajne recesije, njen je oporavak i dalje spor. Štoviše, dinamika oporavka građevine znatno se razlikuje od županije do županije. I zasad nema naznaka da će se taj trend promijeniti.

Zaključci su to koji se mogu izvući iz nove studije Hrvatske gospodarske komore (HGK) "Regionalni aspekt građevinske aktivnosti", u kojoj se analizira stanje u hrvatskom građevinskom sektoru prije i poslije recesije. Podaci koje su analizirali stručnjaci Komore pokazuju da je hrvatski građevinski sektor u 2017. godini i dalje bio znatno ispod razina prije krize. Tako je, primjerice, bruto dodana vrijednost u hrvatskom građevinarstvu 2015., što su posljednji dostupni podaci, za 39,1 posto bila manja nego u pretkriznoj 2008. godini, vrijednost građevinskih radova u 2017. je bila 41,6 posto manja, dok je broj izdanih građevinskih dozvola 2017. bio 23,3 posto manji nego u 2008. godini.

Općenito gledano, građevina je tijekom recesije, koja je u nas trajala šest godina, potonula u svim dijelovima Hrvatske. Završetkom recesije počinje i oporavak građevinskog sektora, no on nije ravnomjerno raspoređen po zemlji. Podaci državne statistike i HGK tako pokazuju da je broj izdanih građevinskih dozvola u 2017. godini u samo četiri županije - Šibensko-kninskoj, Zadarskoj, Istarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj, bio veći od onoga u 2008. godini, pri čemu je rast u odnosu na pretkriznu 2008. bio najveći u Šibensko-kninskoj županiji, čak 131,2 posto, a najmanji, 10,8 posto, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Šibensko-kninska i Istarska županija jedine su dvije hrvatske regije koje su u 2017. godini imale i veću vrijednost izvršenih građevinskih radova.

Gledano po regijama skrojenima za potrebe statistike EU, broj izdanih građevinskih dozvola u 2017. bio je sedam posto veći u Jadranskoj Hrvatskoj, no 39 posto manji u Kontinentalnoj Hrvatskoj. Kod ostalih pokazatelja - vrijednosti građevinskih radova i bruto dodanoj vrijednosti - pad u odnosu na pretkrizno razdoblje bilježe obje statističke regije.

I dok se jači oporavak građevine na Jadranu može pripisati ponajprije turizmu i gradnji infrastrukture potrebne za tu djelatnost, stanje na kontinentu znatno je teže. Ni jedna od 14 kontinentalnih županija, uključujući tu i Grad Zagreb, 2017. godine nije imala ni veći broj izdanih građevinskih dozvola, ni izvršenih građevinskih radova u usporedbi s 2008. godinom. Može se reći da je na kontinentu vidljiv izostanak većih infrastrukturnih radova, koji su poticali građevinsku djelatnost uoči krize. To se ponajprije odnosi na gradnju autocesta i sportskih dvorana, što je u velikoj mjeri obilježilo prvo desetljeće 21. stoljeća u Hrvatskoj.

Unatoč tome, iznenađuju podaci da je građevina čak i u metropoli danas, nakon posljednje recesije, znatno slabija nego prije nje. Naime, podaci DZS-a i HGK pokazuju da je u 2017. na području Grada Zagreba izdano čak 46,2 posto manje građevinskih dozvola nego u 2008. godini, vrijednost građevinskih radova u istom je razdoblju smanjena 59,9 posto, dok je bruto dodana vrijednost u 2015. bila 48 posto manja nego u 2008. godini.

U kontinentalnom dijelu zemlje, ali i u Hrvatskoj u cjelini, najteže stanje u građevini je u Sisačko-moslavačkoj županiji, u kojoj je 2017. izdano čak 53,4 posto manje građevinskih dozvola nego 2008. godine. Samo za nijansu manji pad u istom razdoblju, 53 posto, ima Brodsko-posavska županija. Po padu vrijednosti izvršenih građevinskih radova u 2017. u odnosu na 2008. godinu prednjači Osječko-baranjska županija, u kojoj je vrijednost građevinskih radova bila 69,4 posto manja nego u pretkriznoj 2008. godini, pokazuje analiza.

"Regionalna disperzija građevinske aktivnosti ovisi, među ostalim, i o veličini i ekonomskoj snazi regionalnih jedinica, koja je kod nas neujednačena, pa snažno varira i doprinos pojedine županije ukupnoj građevinskoj aktivnosti na razini zemlje. Uz to, veliki infrastrukturni projekti, kao što je bila izgradnja autocesta, i fokusiranje na razvoj nekih djelatnosti, poput turizma, utječu na snagu i dinamiku građevinske aktivnosti u pojedinim regijama", upozorava se u analizi HGK.

Ovdje valja naglasiti kako Grad Zagreb i Zagrebačka županija zajedno čine preko četvrtine ukupne bruto domaće vrijednosti u hrvatskom građevinarstvu. Kada se metropoli i njenom prstenu pribroje još i Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska i Istarska županija, spomenutih pet županija generiraju više od polovine ukupne bruto dodane vrijednosti u građevini. To zapravo znači da stanje u građevini u tih pet županija diktira i kretanja u građevinskom sektoru Hrvatske u cjelini.

Dugotrajna recesija predstavljala je i svojevrsno čistilište za hrvatski građevinski sektor: mnoge su građevinske tvrtke završile u likvidaciji, stečaju ili predstečajnim nagodbama. Građevinski se sektor sada oporavlja, ali repovi recesije i dalje su prisutni, a pojavili su se i novi problemi, poput nedostatka radne snage, što je ponajprije posljedica masovnog iseljavanja. O tome, uostalom, dovoljno govori i podatak da je Vlada krajem prošle za ovu godinu odobrila uvoz čak 17.800 radnika iz trećih zemalja samo za građevinski sektor.

U odnosu na razdoblje prije krize promijenila se i struktura građevinskih radova, pa sada uglavnom dominiraju radovi na stambenim objektima, dok su infrastrukturni projekti u drugom planu. Ne čudi stoga što brojni ekonomisti već duže vrijeme upozoravaju kako je potrebno ubrzati povlačenje novca iz fondova EU i potaknuti gradnju infrastrukturnih projekata.

U HGK očekuju nastavak jačanja građevine, ali sa znatnim regionalnim razlikama. Upozoravaju i na sve izraženiji nedostatak radne snage kao ograničavajući faktor daljnjeg razvoj djelatnosti.

"Prema dinamici izdavanja građevinskih dozvola, čini se da će u narednom razdoblju ojačati građevinska aktivnost, i to nešto više u Jadranskoj, nego u Kontinentalnoj Hrvatskoj, ali su pri porastu obujma poslova sve vidljiviji i problemi oslabljene domaće građevinske operative da udovolji tim zahtjevima, osobito jer se uz ranije prisutne probleme snažno izražava problem nedostatka radne snage potrebnih profila", zaključuje se u analizi HGK.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 11:25