Ustanak mljekarskog lobija

Smanjivanje PDV-a na mliječne proizvode potaknulo bi rast i preokrenulo negativne trendove

Nama doista nije jasno jesu li mljekarski proizvodi namjerno ili greškom izostavljeni iz porezne reforme
Ilustracija
 Tom Dubravec / Hanza Media

Udruge proizvođača mlijeka i predstavnici mliječne industrije već dulje vrijeme lobiraju i traže da se mlijeko i mliječni proizvodi oporezuju po nižoj stopi PDV-a. Prije godinu dana Udruga hrvatskih malih mljekara pokrenula tu inicijativu i poslala dopis Ministarstvu financija. Svoje zahtjeve proizvođači i njihove udruge aktualizirali su ovih dana. U najnovijoj poreznoj reformi nižom stopom PDV-a, osim mlijeka na koje se obračunava međustopa PDV-a od pet posto, nisu obuhvaćeni ostali mliječni proizvodi kao što je jogurt, svježi sir, vrhnje, polutvrdi sirevi, kisela vrhnja, sirutka...

Argument proizvođača mlijeka i mliječnih proizvoda te udruga koje ih okupljaju je to da mlijeko i mliječni proizvodi pripadaju skupini osnovnih nezamjenjivih namirnica u prehrani te da su i temeljna namirnica u svakodnevnoj prehrani svih dobnih skupina. Smatraju da se nižom stopom PDV-a stimulira prodaja neke od roba koje imaju bitno manju važnost, zdravstvenu vrijednost i financijsko opterećenje u svakodnevnom životu građana, poput šećera, kinoulaznica koje se oporezuju po stopi od pet posto i druge grupe proizvoda kao što su jestiva ulja i masti biljnog i životinjskog porijekla, ulaznice za koncerte, urne i lijesovi, koji se oporezuju po stopi PDV-a od 13 posto. Istovremeno jogurt, svježi sir, vrhnje, polutvrdi sirevi, kisela vrhnja, sirutka i drugi mliječni proizvodi imaju stopu PDV-a 25 posto.

Argument u korist smanjenja PDV-a na ostale mliječne proizvode jest i to što je Hrvatska članica EU s najvećim demografskim odljevom, a usprkos tome ima jednu od najviših stopa PDV-a upravo na socijalnim proizvodima kao što su mliječni proizvodi i sirevi. Za usporedbu, PDV na mlijeko, mliječne proizvode i sireve u Sloveniji iznosi 9,5 posto, u Njemačkoj sedam posto, u Italiji četiri posto, u Austriji 10 posto, u Poljskoj pet posto, u Srbiji 10 posto, u Crnoj Gori sedam posto, u Makedoniji pet posto, a u Irskoj nula posto. Smatraju da je dijelom i zbog visoke stope PDV-a od 25 posto i posljedično tome visoke konačne cijene potrošnja fermentiranih mliječnih proizvoda, maslaca i sira u Hrvatskoj za četiri do pet puta niža nego u razvijenim zemljama EU. Dodatni je argument i to da posljednjih godina potrošnja mlijeka i mliječnih proizvoda u Hrvatskoj pada po stopi od 3,5 posto, a ove je godine zabilježen pad od 5,8 posto.

U Hrvatskoj je proizvodnja mlijeka u srpnju bila manja za gotovo osam posto u odnosu na srpanj traje je od 2013. Broj proizvođača mlijeka pada zbog nekonkurentnih uvjeta proizvodnje, od kojih je jedan od važnijih upravo visina stope poreza na dodanu vrijednost na poljoprivredni repromaterijal.

Dalibor Janda, predsjednik Udruga hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk, podržava hrvatsku Vladu u tome da smanji stopu PDV-a na osnovne namirnice kao što je svježe meso, voće, povrće i riba, ali kaže da je zabrinut što u tu skupinu nisu uvršteni mliječni proizvodi, osim mlijeka u tekućem stanju.

- Industrija mlijeka i mliječnih proizvoda ionako je u teškom stanju. U proteklih 10 godina broj isporučitelja mlijeka pao je za 80 posto. Pao je i broj krava za 31 posto, a broj muznih krava čak za 38 posto. To, istina, nije pad samo proizvodnje mlijeka nego i goveđeg mesa, jer je kod nas proizvodnja goveđeg mesa naslonjena na proizvodnju mlijeka - objašnjava Janda.

U postojećem zakonu piše da se jestiva ulja i masti biljnog i životinjskog porijekla oporezuju po stopi od 13 posto. To se međutim, pojašnjava, ne odnosi na proizvode od mliječne masti koji se oporezuju po stopi od 25 posto.

- Nije jasno jesu li ti proizvodi namjerno ili greškom izostavljeni iz ove reforme - kaže.

Ako pak obratimo pozornost i na zdravstveni aspekt utjecaja ove politike, pitanje je kakva je zdravstvena politika Hrvatske ako se, primjerice, neprimjenom snižene stope PDV-a na maslac stimulira prodaja i konzumacija margarina, a destimulira potrošnja maslaca.

Janda napominje da države članice EU iz našeg okruženja primjenjuju nižu stopu PDV-a na mliječne proizvode. U Sloveniji je primjerice, navodi Janda, ta stopa 9,5 posto.

- Zato imamo nelogičnost, da su naši proizvodi zbog te stope jeftiniji tamo nego kod nas. Znači, ako želimo izjednačiti uvjete poslovanja i pojačati konkurentnost naše industrije hrane, svakako je neophodno da se mliječni proizvodi, a ne samo tekuće mlijeko, obuhvate nižom međustopom PDV-a - pojašnjava Dalibor Janda.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane u Hrvatskoj, u Upisniku odobrenih objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla evidentirano je 63 odobrena objekta koja posluju sa sirovim mlijekom i mliječnim proizvodima. Prema istom izvoru, 112 odobrenih objekata čine objekti za proizvodnju mlijeka i mliječnih proizvoda na gospodarstvu podrijetla, uglavnom su to OPG-ovi, koji su upisani u Upisnik objekata odobrenih pod posebnim uvjetima u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla, a oko 1219 subjekata u poslovanju s hranom koji u svojoj djelatnosti obuhvaćaju i mlijeko i mliječne proizvode koje nude na tržištu upisano je u Upisnik registriranih objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla.

Prema podacima iz Godišnjeg izvješća Hrvatske poljoprivredne agencije za 2017. godinu, od 54 evidentirana otkupljivača kravljeg mlijeka zabilježene su 44 mljekare koje bilježe otkup. Ukupno je otkupljeno 476.773 tone kravljeg mlijeka što je pad u odnosu na 2016. od 2,63 posto.

Prema mjesečnim podacima Hrvatske poljoprivredne agencije, trend pada otkupa kravljeg mlijeka bilježi se i u prvih šest mjeseci ove godine. U razdoblju od siječnja do lipnja 2018. otkupljeno je 238.503 tone kravljeg mlijeka, što 3,03 posto manje za isto razdoblje prethodne godine te za 7,5 posto u odnosu na razdoblje siječanj-lipanj. 2016. Pada i broj isporučitelja kravljeg mlijeka, tako da je u lipnju 2018. kravlje mlijeko isporučivalo 5714 isporučitelja, što je za gotovo 12 posto manje u odnosu na lipanj 2016. Negativni trend nastavio se i u srpnju 2018. gdje se prema procjeni otkupa predviđa 5,7 posto manje otkupljenog kravljeg mlijeka u odnosu na srpanj prethodne godine.

Ista je agencija početkom kolovoza u Hrvatskoj registrirala 159.498 krava, što je za gotovo četiri posto manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, u prva tri mjeseca 2018. godine uvezeno je 62.177 tona, a izvezeno je 13.293 tone mlijeka i mliječnih proizvoda, što čini udio izvoza u uvozu 21,4 posto. U 2017. godini, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, uvezeno je 255.126 tona, a izvezeno 50.243 tone mlijeka i mliječnih proizvoda, što čini udio izvoza u uvozu 19,7 posto.

Iz Dukata se također pridružuju ovoj inicijativi zato što smatraju da je mljekarski sektor temelj primarne poljoprivredne proizvodnje u razvijenim zemljama. Domaći mljekarski sektor od ulaska Hrvatske u Europsku uniju bilježi negativan trend po svim sektorskim pokazateljima uspješnosti. Jedna od nužnih mjera svakako je smanjenje stope PDV-a i na poljoprivredni repromaterijal, ali i na gotove mliječne proizvode.

- Kupnja mliječnih proizvoda rapidno se smanjuje uslijed odlaska radno sposobnog stanovništva u druge zemlje, uslijed starenja stanovništva te uslijed visokih cijena mliječnih proizvoda - budući da danas PDV plaćamo u visini jedne četvrtine cijene proizvoda. Mliječni proizvodi poput jogurta, kefira, svježeg sira, svježeg vrhnja, sirutke, polutvrdih sireva... nutritivno su vrijedne prehrambene namirnice, no njihova je potrošnja destimulirana najvišom stopom PDV-a od 25 posto. Ako izmjene Zakona o PDV-a zaista imaju za cilj socijalnu dimenziju i financijsko rasterećenje građana, onda je nužno izmjenama Zakona zahvatiti mljekarski sektor, kako bi mliječni proizvodi bili građanima dostupniji i zastupljeniji u svakodnevnoj prehrani - kažu u Dukatu.

Prema tumačenju Marjana Vučka, predsjednika uprave Megglea za Jugoistočnu Europu, proizvođačima je PDV neutralna stavka.

- Skidanje stope PDV-a na gotove proizvode utjecalo bi na krajnje potrošače koji bi imali manje izdvajanja za mliječne proizvode, odnosno mogli bi ih kupovati više i time potaknuti dodatnu proizvodnju. Jednako tako je važno koliko će biti snižena stopa PDV-a. Ako se smanji za jedan posto, mislim da neće značajnije utjecati na maloprodajne cijene. U svakom slučaju, pohvalno je da se razmišlja o smanjivanju PDV-a, jer će on potaknuti povećanje potrošnje. Prosjek izdavanja za prehranu u Njemačkoj je, usporedbe radi, 25 posto prosječnog mjesečnog dohotka dok kod nas ono iznosi 60-70 posto. Samim smanjenjem PDV-a ostalo bi svakako i više novca za ostalu osobnu potrošnju, a time i podizanje životnog standarda. Porezna rasterećenja se tada ne bi toliko ni osjetila u državnome proračunu - kaže Vučak.

Ivica Jaić, direktor tvrtke Mljekar iz Lemeša kod Križevaca, čiji proizvodi na tržištu nastupaju pod brendom Križevačka mljekara, kaže da nije tajna i poziva se na statistike da mliječni sektor u Hrvatskoj već dugi niz godina sustavno propada. Mljekar u ovom trenutku zapošljava 38 radnika, a broj zaposlenika mu, unatoč svemu, raste.

- Podatke o padu pokazuju sve statistike, ali nitko ne poduzima mjere koje bi prije svega zaustavile negativne trendove i potaknule osnovno, a to je potrošnja mlijeka i mliječnih proizvoda. U uvjetima slabe kupovne moći udio PDV-a od 25 posto u cijeni proizvoda koji se naziva socijalni poražavajući je. Ulaskom Hrvatske u EU dodatno je otežana tržišna pozicija hrvatskih mljekara jer je PDV u zemljama koje konkuriraju na našem tržištu daleko ispod 25 posto. To je odgovor na pitanje zašto propada mljekarstvo u RH i odgovor na pitanje postoje li skrivene potpore za mlijeko u ostalim članicama EU. Ne postoje, one su javne, iznose više od 20 posto, a izražene su u manjem PDV-u. Pozicija malih mljekara u RH dodatno je otežana. Male mljekare otkupljuju male količine mlijeka na velikom otkupnom području te imaju velike troškove u organizaciji otkupa. Isto tako, sva veća dodana vrijednost koja je ugrađena u proizvod, s obzirom na specifičan neindustrijski način prerade i velikih troškova distribucije, ne može konkurirati uvoznim industrijskim proizvodima čija je kvaliteta prilagođena niskoj cijeni. Za oporavak hrvatskog mljekarstva smatram da bi PDV stopa za mlijeko trebala biti nula posto, a za mliječne proizvode najviše pet posto - smatra Jaić.

Šime Gligora, direktor tvrtke Gligora iz Kolana, potvrdio je da je Udruga hrvatskih malih mljekara uputila prije više od godinu dana u Ministarstvo financija zahtjev za smanjenje PDV-a. Zahtjev je imao dva bitna cilja. To je da se izjednači stopa PDV-a koju mljekare plaćaju za sirovinu sa stopom PDV-a koju plaćaju za finalne proizvode i da se postigne to da se ukine trenutno ograničenje od tri milijuna kuna prometa godišnje iznad kojeg poslovni subjekti ne mogu obračunavati PDV po naplaćenoj naknadi. Zahtjev je sadržavao i to da svi mali i srednji poslovni subjekti, bez obzira na ostvareni godišnji promet, imaju mogućnost izbora da PDV obračunavaju po naplaćenoj naknadi. Odgovor Porezne uprave bio je negativan uz napomenu da će se njihov zahtjev razmatrati prilikom porezne reforme. Zasad se to nije dogodilo”, kaže Gligora.

On smatra da bi porezna politika morala biti usmjerena tako da se ona hrana koja se još uvijek proizvodi kod nas, kao što je praksa u većini EU zemalja, pa i onim susjednim, oporezuje najmanjom stopom PDV-a.

- Na taj način direktno pomažemo gospodarstvu i domaćoj prehrambenoj industriji. Hrana nije luksuz, nego potreba. To se vidi i po tome koliki je udio potrošnje obiteljskog budžeta na hranu. Značajno veći nego u ostalim zemljama EU. Visokom stopom PDV-a na hranu, pogotovo mliječne proizvode, svjesno osiromašujemo naše građane, onemogućavamo da potrošnju usmjere na vlastitu edukaciju, investicije, kulturu, putovanja i ostale standarde razvijenih društava - ističe Šime Gligora.

Tekst preuzet iz Globusa

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
19. prosinac 2024 00:04