Računica HUP-a: zbog zabrane rada većine trgovina dnevni gubitak sektora 82 milijuna kuna

Za svaki dan provedbe mjera sprječavanja koronavirusa hrvatska neprehrambena trgovina gubi 82 milijuna kuna, tvrdi predsjednik novoosnovane koordinacije neprehrambene trgovine i trgovačkih centara unutar Hrvatske udruge poslodavaca Denis Čupić.

- Procjenjujemo da bi 40 do 50 posto radnih mjesta u neprehrambenoj trgovini moglo biti ukinuto ako se ovakav režim zabrane rada zbog koronavirusa nastavi do sredine lipnje, kakav je sada scenarij u opticaju. Sektor neprehrambene trgovine u nas popunjavaju male i srednje tvrtke koje mogu izdržati najviše 15 dana bez prihoda, nakon toga počinju veliki problemi sa servisiranjem obveza – upozorava Čupić.

Državni proračun, prema istome izvoru, svaki dan zbog zabrane rada neprehrambenih trgovina gubi 16 milijuna i 420 tisuća kuna samo po osnovi PDV-a. Čupić je u ovom izračunu pošao od podataka Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) za 2018. o 37 milijardi i 300 milijuna kuna godišnjeg prometa u trgovini na malo, od čega je, izračunao je AZTN, 27 milijardi i 900 milijuna kuna promet u neprehrambenoj trgovini.

- Ostvareni promet po kvadratnom metru u trgovini na malo u 2018. je oko 8.535 kuna godišnje, što je, ako u prosječenoj analizi imamo 340 radnih dana trgovine u godini, oko 25 kuna po danu – navodi Čupić, ističući kako su zbog pretežite zabrane rada trgovina posebno ugroženi trgovački centri.

Naš sugovornik navodi da je trenutno zatvoreno 95 posto poslovnih subjekata u trgovačkim centrima. U Westgate Shopping Cityju, dodaje, od 225 tisuća kvadrata površine centra 94 tisuće kvadrata su prodajni prostori.

- Iz navedenih podataka jasno se vidi kako je glavni prihod trgovačkih centara skoro u cijelosti anuliran. Stoga odgoda naplate neće imati dugoročno dobar učinak, već jedino oprost plaćanja davanja poput komunalne naknade, naknade za zaštitu voda, naknadu za angažiranu snagu, mrežarine HEP ODS-a... jedino mogu imati realan i pozitivan učinak – ocjenjuje Čupić, ističući kako u situaciji kada zakupoprimci u centrima ne mogu poslovati uslijed uvedenih mjera ograničavanja , trgovački centri moraju i dalje snositi niz troškova koji ih izravno terete.

Komentirajući posljedice spomenutih udara na zaposlenost u trgovini, Čupić napominje kako sektor trgovine, uključujući veleprodaju i maloprodaju, obuhvaća 210 tisuća izravnih radnih mjesta te oko 60.000 neizravnih radnih mjesta u sektorima prijevoza, usluga, održavanja, oglašavanja i medija.

Maloprodaja, dodaje, obuhvaća oko 120 tisuća radnih mjesta, od kojih je oko 30 tisuća radnih mjesta vezano uz sektor maloprodaje u prehrambenim trgovinama, dok 90.000 radnih mjesta radi u trgovini neprehrambenim proizvodima i trgovačkim centrima.

- Uz neprehrambenu trgovinu indirektno je vezano i 30 tisuća indirektnih radnih mjesta u sektorima prijevoza, usluga, održavanja, oglašavanja i medija te ovisno o sezoni kreira i oko 10 tisuća povremenih radnih mjesta za studente – napominje Čupić.

On-line trgovina, prema ocjeni našeg sugovornika, ne može biti zamjena za neprehrambenu stacionarnu trgovinu ni s stajališta zadržavanja udjela trgovine u našem gospodarstvu, ni s stajališta broja radnih mjesta u njoj, ni u pogledu prihoda državnog proračuna od trgovine.

- Ako se malo bolje pogleda, dobar dio tvrtki koje sada rade on-line trgovinu u neprehrambenoj trgovini uopće nisu u Hrvatskoj. Neke od njih imaju na internetu hrvatsku domenu, ali nisu u Hrvatskoj, ne plaćaju ovdje obveze. Jako sam skeptičan u pogledu sposobnosti našeg poreznog sustava da, primjerice, naplati PDV on-line trgovini iz inozemstva koja ovdje isporučuje robu. Kada govorimo o broju zaposlenih, odnos broja zaposlenih u stacionarnoj i on-line trgovini je otprilike 15:1. Time je, mislim, sve rečeno – zaključuje predsjednik novoosnovane koordinacije neprehrambene trgovine i trgovačkih centara unutar Hrvatske udruge poslodavaca.