Nakon što je dokumentacija za zaštitu izvornosti paškog sira nakon dosta teškog puta prošla proceduru domaće zaštite izvornosti, nacionalna zaštita izvornosti paškog sira bit će objavljena u trenutku kada Ministarstvo poljoprivrede pošalje dokumentaciju u europsku proceduru. Dakle, iako je dokumentacija prošla i zadovoljila proceduru, službeno još nije objavljena nacionalna zaštita izvornosti paškog sira zato što zaštita može biti objavljena u trenutku kad se dokumentacija uputi u proces zaštite na razini Europske unije, odnosno u Europsku komisiju. Proizvođači paškog sira računaju da bi zaštita na razini EU mogla biti dovršena ove godine.
Što je sa skutom?
Po dobivanju zaštite paškog sira Udruga proizvođača Paškog sira, prema riječima Fabijana Oštarića, novog predsjednika Udruge, krenut će u proces zaštite paške skute. Procedura za zaštitu paške skute u dobrom se dijelu poklapa s procedurom zaštite paškog sira. Prema Oštarićevoj procjeni, poklapa se u nekih 70 posto, ali i za tih 30 posto dokumentacije i aktivnosti treba dosta truda. “Trebat će pronaći neke objavljene znanstvene radove, ali imat ćemo manje posla”, kaže Oštarić.
Specifikacija oko koje su se dosta mučili proizvođači paškog sira u najvećem je dijelu ista, tako da sa stadom, pašnjacima, ovcama, načinom njihova držanja i ishranom udruženi proizvođači paškog sira ne bi trebali imati problema. U velikom dijelu neće, nadaju se, morati ponovno dokazivati neke stvari jer je sve to isto i za skutu i za sir. Tako da ne bi trebalo biti posebnih problema da se certificira odnosno zaštiti paška skuta.
Fabijan Oštarić, predsjednik Udruge proizvođača Paškog sira
Šime Gligora, direktor tvrtke Gligora iz Kolana, kaže da prodaja paške skute ide bez ikakvih problema. “Svježa je i ima kratak rok trajanja, ali se lako proda. Ali zašto ne bismo napravili promociju tog proizvoda i uvrstili ga na mjesto koje zaslužuje i koje mu pripada, a samim tim postigli i nešto bolju cijenu. To nije skup proizvod i neće nikada biti skup. Jednostavno, potrošači trebaju znati da se radi o paškoj skuti. Proizvođačima, a pogotovo onima najmanjima, to može biti značajan prihod i dobro im dođe u sezoni kada nema turizma i značajnije prodaje sira”, kaže Šime Gligora.
Gligora kaže da se paškoj skuti može produžiti rok trajanja pakiranjem u zaštićenoj atmosferi i takva može ići u veleprodaju, pa čak i u izvoz. “Kad je proizvođač pakira na klasičan način, može trajati, odnosno mi je deklariramo, osam dana, a u zaštićenoj atmosferi i ambalaži i tri tjedna. Kupac zna da mi naše trgovine opskrbljujemo tri puta tjedno skutom, pa onda, kada već dođe, kupi i sir. Malim registriranim proizvođačima dobro dođe kao prihod u trenutku kada im stagnira prodaja paškog sira. I nama većim proizvođačima to je dobrodošao proizvod, ali je i mamac za ostale naše proizvode. Paška skuta limitiran je proizvod jer ga se može malo dobiti. Proizvodi se uglavnom u razdoblju kada nema puno turista na Jadranu, a zahvaljujući pristupačnoj cijeni skuta bi mogla značajnije zainteresirati domaće potrošače”, objašnjava Gligora.
Šime Gligora, direktor kolanske sirane Gligora
Kaže da se uz pašku skutu u njegovoj sirani sličnom tehnologijom proizvode i ostale vrste skute poput kravlje, kozje i miješane. “Pogotovo smo dobru povratnu informaciju dobili od potrošača za kozju skutu. Koliko znamo, nju nitko ne proizvodi osim nas. Sve to plasiramo u svojih 12 trgovina i preko web shopa. Radimo i razne druge varijante skute od sirutke miješanog mlijeka. Imamo osam vrsta skuta. Inače, u svijetu je pravilo da svatko tko proizvodi tvrdi sir proizvodi i skutu. Problem je sezona proizvodnje koja je izvan turističke sezone. Međutim, mogli bi se organizirati Dani paške skute i u Udruzi smo o tome dosta razgovarali. Imamo Dane paškog sira koje ćemo pomaknuti za rujan, a Dane paške skute bismo mogli organizirati u svibnju”, kaže Gligora.
Skuta je, objašnjava Gligora, komplementaran proizvod siru. Oduvijek je bila vezana uz proizvodnju paškog sira. “U našoj sirani skutu proizvodimo na tradicionalan način. U Italiji se skuta proizvodi tako da se u sirutku doda mlijeko ili vrhnje. Mi je proizvodimo samo od sirutke. Istina, manji je prinos, ali je struktura drukčija. Rahlija je i ukusnija. Mada se više upotrebljava za slatka nego slana jela, skuta ima vrlo široku primjenu. Odlična je u tjesteninama, tortelinima, a može se poslužiti i samostalno.”
Proizvodnja Paške skute iz sirane Gligora
Nagrade i priznanja
Na Pagu se godišnje, ovisno o sezoni, proizvede između 270 i 300 tona paškog sira. Proizvodnja paškog sira limitirana je površinom pašnjaka, a samim tim i brojem ovaca. Njih je, prema nekim podacima, na Pagu oko 40 tisuća.
Ono što je u posljednje vrijeme vidljivo i što je obilježilo kraj prošle i početak ove godine svakako su pojačane promotivne aktivnosti u kojima prednjače dvije najveće sirane - Paška sirana i Sirana Gligora. Nagrade i priznanja stižu iz inozemstva jer rijetko ili nikako ne nastupaju na sajmovima u Hrvatskoj. Prije nekoliko dana britanski The Telegraph na listi 10 jela koje gosti Hrvatske moraju probati na prvo mjesto stavio je Gligorin Paški sir. Na ocjenjivanju sireva The World Championship Cheese Contest održanom početkom ožujka 2018. u Madisonu u Sjedinjenim Američkim Državama dva sira Sirane Gligora dobila su priznanje. Tako je Žigljen sir odležan u vinskom moštu dobio prvu nagradu u kategoriji afiniranih sireva dok je sir Žigljen odležan u komini masline zauzeo treće mjesto u istoj kategoriji. Afinirani sirevi odležani u komini masline i komini višnje maraske inovacije su Sirane Gligora. Međutim, kada se u Europskoj komisiji zaštiti Paški sir, onda ga neće moći afinirati. Prošlo je ljeto Gligorin Paški sir osvojio treću zlatna medalja na International Cheese Awards u Nantwichu. Paški sir iz 2016. osvojio je prvo mjesto u vrlo jakoj kategoriji tvrdih ovčjih sireva, a sir Kozlar brončanu u kategoriji tvrdih kozjih sireva.
Paška sirana, najstarija i najveća sirana na otoku, također skuplja nagrade po svijetu. Njezin Paški sir proizveden 2017. nagrađen je na Global Cheese Awards u Somersetu, najstarijem ocjenjivanju u Engleskoj koje se održava od 1861. godine. Pobjednik je u kategoriji najbolji ovčji sir i u kategoriji najbolji sir u Jugoistočnoj Europi. Na to ocjenjivanje pristiglo je 1100 sireva iz čitavog svijeta.
Među 70 proizvođača iz Europske unije iz 23 zemlje u misiji europskog povjerenika za poljoprivredu Phila Hogana kao jedina iz Hrvatske prije nepunih mjesec dana u Šangaju se predstavila Paška sirana. Tom je prigodom Phil Hogan otvorio europski paviljon na najvećem sajmu hrane u Kini SIAL Shanghai. Europski proizvođači, među kojima je bila i Paška sirana, predstavili su se pod sloganom: Enjoy, it is from Europe.
“Iz Hrvatske gospodarske komore dobili smo poziv u veljači da ispunimo upitnik i, kada sam ga ispunila, iz Europske komisije nam je za sedam dana stigao poziv. Mislila sam da nas je više iz Hrvatske, ali sam saznala da smo samo mi pozvani. Sada mi je drago da sam prihvatila poziv. Dobili smo aplikaciju i pratili smo što se događa vezano za misiju proizvođača iz EU. Imali smo radionice i predavanja vezana za ulazak na kinesko tržište te smo se upoznali s njihovim prehrambenim navikama. Dobili smo i popis svih aktivnosti i uputa te dokumenata koje treba ishoditi kako bi se poslovalo na kineskom tržištu”, kaže Martina Pernar Škunca, voditeljica marketinga u Paškoj sirani.
Phil Hogan, europski povjerenik za agrikulturu i ruralni razvoj, poveo je europske proizvođače sira u Šangaj
Izvoz u Kinu
“Organiziran nam je posjet i razgovor s menadžerima dvaju trgovačkih lanaca Metro Shanghai i HEMA Fresh. Tu su nam pokazali kako Kinezi kupuju. Sve je digitalizirano i nema blagajne, pri kupnji se koriste aplikacijama”, otkriva Pernar Škunca.
Dodaje da Hrvatska, nažalost, još nema dozvolu za izvoz mliječnih proizvoda u Kinu. “Kinezi su tek u posljednjem desetljeću počeli konzumirati sireve i namaze. Na policama tih dvaju lanaca doduše ima talijanskih sireva, a s nama je u izaslanstvu bio najveći proizvođač sira Grana Padano. Nešto je zastupljen europski maslac te neki europski kremasti sirevi. Nemaju navike konzumacije tvrdih sireva jer kod njih nema puno mliječnih proizvoda, ali njihove mlađe generacije koje često putuju malo-pomalo ih usvajaju. Međutim, europski su proizvodi njima stvar prestiža. Riječ je o vrlo perspektivnom tržištu na koje nije lako ući jer ima dosta barijera i vrlo su zahtjevne procedure. Proizvod treba imati malo duži rok trajanja, a nekim kolegama iz našeg izaslanstva nije bilo jasno kako maslac ima rok trajanja od dvije godine. Većina članova izaslanstva iz Europe dosad je više puta putovala s Philom Hoganom, a cilj je ovakvih izaslanstava i međusobno umrežavanje”, objašnjava Martina Pernar Škunca.
Hrvatski mliječni proizvodi, prema informacijama koje je Martina Pernar Škunca dobila iz Hrvatske gospodarske komore, mogli bi se uskoro plasirati u Kinu. “Hrvatska i Kina trebaju potpisati određene protokole vezane za zadovoljenje fitosanitarnih uvjeta. Uprava za veterinarstvo i Ministarstvo poljoprivrede u pregovorima su s kineskom stranom već nekoliko godina, a još se očekuje dolazak kineskog inspekcijskog izaslanstva, što bi trebao biti zadnji korak u procesu. Nakon toga bi se omogućio izvoz hrvatskih mliječnih proizvoda na kinesko tržište”, kaže direktorica marketinga Paške sirane.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....