Poljoprivredni institut Osijek

Osječko-baranjska županija na znanstvenoj karti svijeta: 'Poslujemo s oko 30-ak zemalja'

Možemo se natjecati s multinacionalnim korporacijama čija je vrijednost veća od našeg nacionalnog BDP-a
dr.sc. Zvonimir Zdunić, ravnatelj Poljoprivrednog instituta Osijek
 Agroklub

Među 25 javnih znanstvenih instituta različitih grana i disciplina koliko ih je u Hrvatskoj, Poljoprivredni institut Osijek ostvaruje u ukupnoj strukturi prihoda najveći udjel vlastitih, čak 90 posto, i to kreiranjem i prodajom vlastitih inovacija (sortimenta) kukuruza, pšenice, ječma, soje, suncokreta, lucerne, crvene djeteline i stočnog graška. S ravnateljem ove najveće i najstarije oplemenjivačke institucije u Hrvatskoj, a prema ostvarenim rezultatima i najznačajnije, izv. prof.dr.sc. Zvonimirom Zdunićem, MBA, Glas Slavonije je razgovarao o zadacima oplemenjivača bilja u uvjetima sve učestalijih vremenskih ekscesa, ali i o poslovnim rezultatima.

Na vašem se primjeru doista pokazuje kako znanost i tržišno poslovanje mogu ići ruku pod ruku.

- Poljoprivredni institut Osijek ponajprije je u funkciji razvoja biljnih znanosti - oplemenjivanja bilja i sjemenarstva, ali je i primjer je kako se domaće inovacije (sortiment) uspješno prodaju u Hrvatskoj i inozemstvu. Osim razvoja znanosti, gotovo stoljeće i pol u funkciji smo podrške selu i malom poljoprivrednom proizvođaču, ali isto tako i velikim poljoprivrednim poduzećima. Najodgovornije tvrdim da je Institut najviše učinio za hrvatskog poljoprivrednog proizvođača, više nego i jedna druga slična institucija u Hrvatskoj, i to zbog toga što mu je ponudio vrhunski domaći sortiment s ugrađenom dodanom vrijednosti koji su kreirali osječki znanstvenici i koji je "al pari" na tržištu Hrvatske i inozemstva s onim sortimentom koji nude globalne svjetske korporacije. Kada gledamo najvažnije ratarske kulture, naš udjel na domaćem tržištu je 50 posto, dakle svaka druga njiva posijana je našim osječkim sortimentom, a to se kod nas vrlo malo zna. Još manje i to da smo najveći izvoznik sjemena iz Hrvatske u svijet. Institut danas pomiče granice poslovanja – proizvodimo i izvozimo na tri kontinenta – u Europu, Aziju, a počeli smo i u Afriku. Poslujemo s 30-ak zemalja u svijetu - izvozimo, primjerice od Velike Britanije, zemalja u okruženju, potom Turske, Irana, a sada se spremamo naše sjeme izvesti i u Irak i Libanon. Ujedno nam se otvara i tržište Maroka - naš sortiment ondje se pokazao bolji od onog "svjetskog" koji se tamo trenutačno nudi.

Posebnu pozornost skrećem na našu oplemenjivačku i sjemenarsku stanicu u Republici Turskoj gdje kreiramo i prodajemo 600 do 700 tona sjemena kukuruza godišnje. A kada konkretno govorimo o plasmanu ozimih i jarih kultura u RH, zadržali smo dominantnu ulogu - povećali smo doradbene kapacitete za 300 posto u odnosu prije 7-8 godina. Nekada smo imali jednu, a danas imamo tri dorade sjemena. Nekada smo proizvodili 2,5 do tri tisuće tona sjemena ukupno, danas između devet i deset tisuća tona sjemena svih ovih kultura. Ulaskom u EU ne samo da smo zadržali dominantnu poziciju na domaćem tržištu, nego smo se u neviđenoj globalnoj konkurenciji proširili u inozemstvu i to po stopi od 8-10 % godišnje. Upravo takva znanstveno-proizvodno-izvozna vizija i orijentacija pruža nam dodatnu financijsku stabilnost, a to nam omogućava da iz vlastitih sredstva napravimo i financiramo dio svojih znanstvenih programa.

Kruna proizvodnje

Za Slavoniju se često govori kako je samo sirovinska baza kada je u pitanju poljoprivreda, a u vašem slučaju vi zapravo nudite finalni proizvod.

- Sjeme je u poljoprivredi kruna proizvodnje, ono ima najveću dodanu vrijednost, sjeme je ono bez čega se ne može u modernoj poljoprivredi. Ono je vrlo tražena roba, ali samo ako zadovoljava dva uvjeta. Prvo, mora biti vrhunske kvalitete i drugo - iz njega mora izrasti biljka koja kvalitetom i kvantitetom prinosa u potpunosti zadovoljava konačnog korisnika. Inače je sav trud uzaludan.

Mi imamo više od 40 doktora znanosti iz područja genetike i oplemenjivanja bilja, to su ljudi koji inoviraju naš sortiment, školovani su na najboljim domaćim i svjetskim sveučilištima, a stjecali su godinama i ona praktična oplemenjivačka znanja u inozemstvu. Na taj način pratimo i svjetske trendove, donosimo nova saznanja i upravo takva znanja ugrađujemo naš sortiment.

Podsjetio bih na izreku koja stoji u poslovnom svijetu - inovacija je ono što predvodnika u nekoj industrijskoj grani razlikuje od sljedbenika. Svake godine kreiramo nove inovacije, svake godine poslovnoj i znanstvenoj zajednici nudimo nešto novo, jer se smjena sortimenta danas u svijetu odvija brže no ikada u povijesti.

U poslovnom smo okruženju u kojemu je uobičajeno udruživanje velikih korporacija, a vi im se dobro suprotstavljate iako ste, u odnosu na njih, mali.

- Ako želite biti samostalni, morate imati razvijen znanstveno-istraživački rad, a on traži vrlo visoki stupanj autonomije. Kod globalnih korporacija koje djeluju na malim tržištima kao što je hrvatsko, radi se samo o stjecanju profita dok znanstveno-istraživačke divizije takvih kompanija ostaju uglavnom pod okriljem domicilnih zemalja. Nadalje, stvari se na globalnoj razini odvijaju tako da iza sjemenarskih kuća stoji jaka kemijska tvrtka. Mi također imamo suradnju s kemijskim kućama, ali samo na poslovnoj razini. Time našem sjemenu dodajemo dodanu vrijednost u smislu zaštite od štetnika i bolesti.

Dotakli smo se i vašeg znanstvenog tima, on je osnova uspjeha.

- Sprega domaćih ljudskih i gospodarskih kapaciteta dobitna je kombinacija za nas na Institutu. I ne samo za naš razvoj, nego i cijelog gospodarstva, ali i rast zajednice u kojoj živimo. Ni slučajno ne smijemo podcjenjivati naše škole, fakultete i druge visokoobrazovne institucije. One daju vrlo solidnu podlogu za daljnje usavršavanje. A glede onog praktičnog, vrlo uskog i specifičnog znanja, naši oplemenjivači prenose iz jedne generacije u drugu takva znanja koja sadržavaju i određene poslovne tajne, tj. formule stvaranja novog sortimenta. Toga nigdje u svijetu nema u udžbenicima. Takva znanja stječu se isključivo na polju pomno studirajući konkretni biljni materijal, promatrajući, pa i razgovarajući s biljkama, zapisujući njihova stanja, izgled, njihove reakcije na sve vremenske čimbenike, a kroz koje biljka prolazi tijekom vegetacije. Nakon toga slijede pomno osmišljena križanja u polju radi rekombinacija poželjnih gena. To rade naši oplemenjivači i ta znanja se ne mogu kupiti. Nema ovdje ništa na brzinu, ad-hoc i stihijskog - sve ide sustavno, polako, a istovremeno je i neizvjesno. Naglašavam da su ti programi izuzetno skupi i da ih ne bismo mogli financirati kada ne bismo ostvarivali dodatne izvore prihoda s tržišta. Uz to jedini smo javni institut koji u svom poslovanju koristi i znanja stečena u poslovnim školama u svijetu. To nam omogućava da, primjerice, imamo jasnu poslovnu strategiju oko nastupa na pojedinim tržištima, veću pregovaračku moć, veći utjecaj na formiranje cijena, a vrlo je razvijen i naš postprodajni odnos s kupcima. Bez tih znanja se ne može uspješno voditi ovakva institucija.

Klimatske promjene

U konačnici vaš je zadatak i odgovoriti na klimatske promjene.

- Sve češće svjedoci smo vremenskih ekscesa, pa tako i ovih dana. Primjerice svibanj - na Institutu je palo 125 mm po četvornom metru kiše, a od početka godine ukupno 270 mm, dakle gotovo polovina padalina pala je samo u jednom mjesecu - to je jedan eksces. Drugi se tiče povećanih temperatura, prosječna temperatura raste već desetljećima, a tako će i nastaviti, što predstavlja strahoviti pritisak na biljke da, primjerice, ranije dozrijevaju, ranije donose sjeme, i općenito da brže prelaze iz vegetativne u generativnu fazu razvoja. Naši oplemenjivači i njihovi oplemenjivački programi moraju odgovoriti na te promjene, kao i na dodatne biotske i abiotske stresove na način da stvaraju novi, ranozreliji sortiment kraće vegetacije, a da pri tome ne samo zadrže prinosi i kvaliteti, nego ga i znatno povećaju. Moramo pomaknuti cvatnju, kao kritičnu fazu vegetacije prema naprijed. Primjerice kod kukuruza moramo cvatnju pomaknuti (prema ranijim FAO grupama), kako bi se izbjeglo razdoblje tih strahovitih srpanjskih temperatura, ali bez gubitka na prinosu i kvaliteti. A to je vrlo zahtjevno. U tom smislu koristimo i južnu zemljinu hemisferu, radimo dio oplemenjivačkih programa u Čileu, ali i u Turskoj. Uporabom tzv. zimske generacije, uspijevamo u jednoj kalendarskoj godini imati dvije vegetacijske sezone. Tako ubrzavamo stvaranje novog sortimenta.

...ali to znači da ste i u tome u klubu ekskluzivnih igrača...

- Da, doista jesmo. No, samo putem znanstveno-istraživačkog rada možemo se natjecati s multinacionalnim korporacijama čija je vrijednost veća od našeg nacionalnog BDP-a. Osloniti se na vlastite snage, na vlastite inovacije, stvarati vlastiti proizvod vrhunske kvalitete i onda ga komercijalizirati na domaćem i inozemnom tržištu. Novac koji se tako povuče s tržišta treba ponovno, ciklički uložiti u znanstveno-istraživački rad. Tako se vlastitim znanjem borimo sa svijetom, tako smo grad Osijek i Osječko-baranjsku županiju ucrtali na znanstvenu kartu svijeta na koju se iz tog istog svijeta gleda s velikim poštovanjem.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 03:23