Dobar posao u Ukrajini

Naša vodeća IT tvrtka osvaja istok, dobiva ugovor od 27 mil. S, sve izlobirao Ivica Pirić

SPAN je dobio Microsoftovu licencu za Ukrajinu i tamo će potpisati najveći ugovor te vrste
lijevo: Nikola Dujmović; desno: Vadim Novinski i Ivica Pirić
 Marko Todorov / CROPIX, Privatni album

Vodeća hrvatska informatička kompanija Span prije nekoliko je mjeseci pokrenula biznis u Ukrajini kao jedan od Microsoftovih partnera, a sada je tamo pred zaključenjem golemog ugovora vrijednog čak 27 milijuna dolara, što joj otvara vrata za daljnje širenje na tom tržištu u digitalnoj transformaciji kompanija.

Riječ je o poslu s Metinvestom, grupom u vlasništvu poznatih ukrajinskih milijardera Rinata Ahmetova i Vadima Novinskog koji se nalaze i na Forbesovim listama svjetskih bogataša. Prvi je hrvatskoj javnosti vjerojatno najpoznatiji kao vlasnik ukrajinskog prvoligaša, nogometnog kluba Šahtar, za koji je niz godina igrao Dario Srna, a drugi kao jedan od potencijalnih ulagača u Uljanik zbog čega je više puta boravio u Hrvatskoj i dva se puta susreo s premijerom Andrejem Plenkovićem.

Velika stvar

Kako pak saznajemo od počasnog ukrajinskog konzula u Hrvatskoj Ivice Pirića, i Rinat Ahmetov se sprema za dolazak i snimanje mogućih ulagačkih prilika. Pirić je, inače, bio uključen i u lobiranje oko Spanova poslovnog prodora u Ukrajini.

“Jako smo zadovoljni, to je za nas velika stvar, pogotovo jer smo novi igrač na ukrajinskom tržištu. U pitanju je najveći takav ugovor u Ukrajini, a očekujemo da ćemo ga potpisati za dva tjedna, još je niz procedura pred nama. Posao nije bilo lako dobiti, marža nije velika, ali otvara nam mogućnosti i slične poslove za druge velike kompanije. Bila je to online aukcija za nabavu Microsoftovih licenci, sve se odvijalo užasno brzo, kao triler. Održana su čak dva kruga aukcije jer je Metinvest vidio da je interes stranih i domaćih dobavljača velik. Pobijedili smo oba puta jer smo se dobro pripremili i odigrali”, kaže Nikola Dujmović, vlasnik Spana.

Kao i njegovi inženjeri koji su već bili u Metinvestu radi realizacije nekih manjih poslova, impresioniran je profesionalnošću i snagom te ukrajinske kompanije kao industrijskog lidera.

Metinvest je, naime, jedna od najvećih privatnih grupacija u Ukrajini koja se bavi proizvodnjom čelika i rudarstvom, a na natječaju na koji je Span bio pozvan, Dujmović je pobijedio zaista žestoku međunarodnu konkurenciju u kojoj je bio i Comparex, međunarodni IT div. Ukrajinci su, naime, tražili dobavljača za obnovu Microsoftovih licenci za iduće tri godine, a to onda donosi i posao instaliranja te održavanja softvera. Dosad im je najveći ugovor te vrste bio za jednu bankarsku grupaciju koja posluje u Hrvatskoj i regiji, a koji je bio ukupno težak devet milijuna eura.

Pozicioniranje na istoku

Span je jesenas otvorio tvrtku u Kijevu, nakon što je na međunarodnom tenderu dobio Microsoftovu licencu za Ukrajinu. Dujmović tumači kako američki partner od njih očekuje da “prenesu svoj DNK u Ukrajinu”, što znači njihov uobičajeni model poslovanja: prodaje i potom trajnog održavanja Microsoftova softvera te i vlastita IT rješenja. Plan je da u Ukrajini s vremenom zaposle 400-500 radnika, a sada su na dvadesetak. Dujmović računa na 20-ak milijuna dolara prihoda, a za nekoliko bi se godina on mogao udvostručiti, što znači da bi ta ukrajinska operacija prerasla prihode koje Span trenutno ostvaruje u Hrvatskoj i Sloveniji.

“Span se ovime pozicionirao u Ukrajini, ali potencijalno i na drugim istočnim tržištima. Koliko znam, već su za njih zainteresirani i u energetskoj kompaniji DTEK, gdje je Ahmetov također većinski vlasnik, a država ima oko 30 posto”, kaže nam Pirić. Dodaje pritom kako hrvatske tvrtke, da bi ušle i trajale na tim tržištima, moraju “poštovati pravila Istoka”. Nije eksplicirao što točno pod time misli, osim da svako tržište ima svoje specifičnosti, a Pirić ih očigledno dobro poznaje nakon što je tamo proveo niz godina kao nogometaš, nogometni menadžer i sada 50-postotni vlasnik kijevskog kluba Arsenal. Po svemu sudeći, vrlo je dobro i povezan s utjecajnim lokalnim ljudima, a Novinskog opisuje kao svog prijatelja. Uostalom, Pirić stoji iza organizacije njegovih posjeta Hrvatskoj i kontakata s premijerom Plenkovićem.

Privatni album
jedan od najbogatijih Ukrajinaca Vadim Novinski i Ivica Pirić, počasni ukrajinski konzul u Hrvatskoj

Ukrajina je svakako iznimna zemlja zaustavljena na pragu Europske unije koju u prvom planu međunarodnih odnosa drže napeti odnosi s Rusijom, nakon aneksije Krima i borbi u regiji na granici s Rusijom, Donbas.

U Ukrajini oligarsi imaju velik utjecaj na gospodarstvo i politiku, angažirani su i u političkim strankama (uostalom, aktualni predsjednik države Petro Porošenko je i sam jedan iz skupine moćnih oligarha) i politička je situacija općenito prilično nestabilna, a nezavisni promatrači vrlo često kao jedan od velikih problema ističu i raširenu korupciju. Neovisno o tome, Pirić kao počasni konzul tvrdi da Ukrajina predstavlja golemu priliku za hrvatske kompanije, odnosno da su moguća značajna ulaganja ukrajinskih milijardera u Hrvatskoj, a hrvatski premijer održava bliske političke odnose na vrhu i nudi Kijevu pomoć, hrvatsko iskustvo u mirnoj reintegraciji teritorija. Plenković je za Ukrajinu živo zainteresiran još od vremena kad je bio zastupnik u Europskom parlamentu, a predsjednik Porošenko uručio mu je odličje za promicanje europskih težnji Ukrajine.

Konkretno, Pirić sada naglašava poslovne mogućnosti koje se odnose na Ahmetova i Novinskog. Rinat Ahmetov vlasnik je velikog holdinga pod nazivom System Capital Management, preko kojeg nadzire udjele u stotinjak industrijskih kompanija; metalurški gigant u globalnim razmjerima, Metinvest, samo je jedan dio tog holdinga, a ima prihod od oko šest milijardi dolara.

Ahmetov ulaže naveliko i u energetiku, ali i telekome, financije, nekretnine, promet pa i medije. Dolazi iz rudarske obitelji u Donjecku, a bogatstvo je stekao za vrijeme 1990-ih u vrijeme žestoke privatizacijske utrke u Ukrajini. Vlasništvo nad donjeckim klubom Šahtar stekao je pak 1996. godine, nakon što je ubijen dotadašnji vlasnik. Forbes trenutno njegov imutak procjenjuje na 1,8 milijardi dolara, ali pitanje je koliko je to realno. Nalazi se i na ovogodišnjem Bloombergovom indeksu milijardera, kao jedini Ukrajinac, gdje je procijenjen na 5,8 milijardi dolara. Svakako, u zemlji ga smatraju jednim od najbogatijih.

Kakav je njegov mogući interes u Hrvatskoj, Pirić nam ne otkriva, kao ni to je li i Ahmetov također bacio oko na Uljanik. Posjet će biti, kaže, uskoro, a mogućnosti su daleko šire od brodogradnje.

Strateški partner Uljanika?

Što se Vadima Novinskog tiče, on je vlasnik Smart Holding grupe, a Forbes njegovo bogatstvo procjenjuje na oko milijardu dolara. Još nije izvjesno hoće li zagristi kao strateški partner Uljanika gdje su njegovi ljudi već bili prije mjesec dana, a za nedavna posjeta Banskim dvorima najavio je da će obaviti dubinsko snimanje kompanije jer ga brine razina duga i što sve kriju financijske knjige. Inače, poznaje Danka Končara, vlasnika Kermas energije i Brodotrogira, koji je donedavno kotirao kao strateški partner pulskog škvera. Novinski je, među ostalim, vlasnik i dvaju brodogradilišta u Ukrajini, Herson i Nikolajev, te je s Končarem već pregovarao o suradnji oko gradnje brodova.

Kao i Ahmetov, angažiran je u ukrajinskoj politici, član je i parlamenta, a osnovao je i svoju stranku, što su sve važne informacije i za biznismene jer će iduća godina u Ukrajini biti obilježena izborima – predsjedničkim i parlamentarnim. Novinski je, inače, Rus koji je 2012. dobio ukrajinsko državljanstvo, a podrijetlom je iz Sankt Peterburga.

U Ukrajini je počeo s poslovima također u vrijeme privatizacije 1990-ih, kada je poslovao s Lukoilom i počeo kupovati metalurške kompanije.

Obojica suvlasnika Metinvesta na listama su najutjecajnijih ljudi u Ukrajini, s time da neka rangiranja Ahmetova drže pri samom vrhu, odmah iza predsjednika Porošenka. Pritom je dodatno zanimljiva informacija da Novinski ima jako bliske odnose s Ukrajinskom pravoslavnom crkvom te je, kako kaže Pirić, financirao gradnju brojnih crkvi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
22. prosinac 2024 17:39