Hrvatska za obranu izdvaja manje nego baltičke zemlje, pa čak manje i od Cipra

Hrvatska za obrambene svrhe izdvaja samo 1,2 posto svog bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je znatno manje od preporuka NATO-a, po kojima bi izdaci za obranu trebali iznositi barem dva posto BDP-a, pokazuju novi podaci euro-statističara.

Prema tim podacima, Hrvatska je za obrambene svrhe u 2016. godini potrošila 567,9 milijuna eura, što je činilo samo 1,2 posto njezina BDP-a, te 2,6 posto ukupne potrošnje države. Po tome, Hrvatska je bila blizu prosjeka EU-a, te otprilike na sredini ljestvice Unije. Više od nas za obranu su u 2016. izdvajale Estonija, Grčka, Velika Britanija, Francuska, Latvija, Poljska, Litva, Cipar, Finska i Italija: sve te zemlje, osim Cipra i Finske, ujedno su i članice NATO-a. S druge strane, udio izdataka za obranu u ostalim članicama Unije bio je manji od onog u Hrvatskoj.

Vlada je najavila povećanje izdvajanja za obrambene svrhe. I hrvatska obrambena industrija nalazi su u usponu, pa su pojedini njeni proizvodi prisutni na tržištima diljem svijeta. Osim same obrambene industrije, i brojne druge industrijske grane - od prehrambene, preko tekstilne, pa do metaloprerađivačke industrije i IT sektora - sudjeluju u lancu nabave obrambenog sektora. I te industrijske grane prodaju svoje proizvode u drugim zemljama.

Jedine tri članice EU-a koje su u 2016. godini ispunjavale standard NATO-a o izdvajanju dva posto BDP-a za obrambene svrhe bile su Estonija, koja je za to izdvajala 2,4 posto BDP-a, i Grčka, s izdacima od 2,1 posto BDP-a, te Ujedinjeno Kraljevstvo, čija su izdvajanja za vojne svrhe, prema podacima Eurostata, iznosila dva posto BDP-a. Svojevrsni je paradoks da najmanje izdatke za obranu u EU ima neutralna Irska, koja je za te svrhe u 2016. izdvojila samo 0,3 posto BDP-a. Prosjek izdvajanja za obranu na razini EU-a u 2016. je iznosio 1,3 posto BDP-a.

Ako se priča 'prevede' na apsolutne iznose, onda proizlazi da je EU u 2016. za obrambene svrhe potrošila ukupno gotovo 200 milijardi eura. To je, objašnjavaju u Eurostatu, znatno manje od izdataka za socijalu, zdravstvo ili obrazovanje. Najveće izdatke za obranu imala je Velika Britanija, čak 47 milijardi eura, što čini gotovo četvrtinu ukupnih izdataka za obranu u EU. Slijedi Francuska, s 41 milijardom eura usmjerenom u obrambene svrhe, pa Njemačka, s 33 milijarde eura, i Italija, koja je u obrambene svrhe usmjerila 22 milijarde eura. Te su četiri najveće članice EU-a za obrambene svrhe zajedno potrošile čak 71 posto ukupne potrošnje za te svrhe u Uniji, pokazuju podaci Eurostata.