Bez Mercatora

Fortenova grupa ostvarila u prvih devet mjeseci ove godine gotovo 100 mil. ‎eura gubitka

Peruško je dioničarima kazao kako se u Sloveniji politika preko razvojne banke uplela u proces “odobrenja” prijenosa vlasništva
Ilustracija, Mercator
 Dragan Matić / HANZA MEDIA

Fortenova grupa, bez Mercatora, ostvarila je u prvih devet mjeseci ove godine, na konsolidiranoj osnovi, 96 milijuna eura neto gubitka, navodi se u prezentaciji rezultata za prvih devet mjeseci 2019. koju je Fabris Peruško, glavni izvršni direktor Fortenova grupe, održao glavnim dioničarima te kompanije.

U usporedbi s rezultatima iz istog razdoblja 2018., takozvani pro forma konsolidirani prihodi Fortenova grupe ukupno su u prvih devet mjeseci rasli sedam posto i za devet mjeseci 2019. (bez Mercatora) iznose 2,5 milijardi eura. Konsolidirana operativna dobit iznosi, pak, 200,3 milijuna eura. Konzum je pritom bio najveći generator rasta i prihoda i operativne dobiti segmenta maloprodaje i veleprodaje, pa je tako najveći nacionalni maloprodajni lanac ostvario rast prihoda od 4,8 posto, unatoč tome što je zatvorio pet trgovina.

Premašiti plan

Istodobno, ukupna nekonsolidirana operativna dobit temeljnog poslovanja Fortenova grupe (bez Mercatora) je dosegla 231,7 milijuna eura. Prema planu održivog poslovanja iz 2017., na nekonsolidiranoj osnovi, EBITDA je u 2019. trebala iznositi oko 372 milijuna eura, s Mercatorom, a kako se operativna dobit slovenskog trgovačkog lanca procjenjivala za 2019. na oko 100 milijuna kuna, to znači da je Fortenova Grupa, bez Mercatora, trebala u ovoj godini ostvariti oko 270 milijuna eura EBITDA. Stoga će Grupa, bez Mercatora, vjerojatno u cijeloj 2019. premašiti tadašnji plan operativne dobiti za ovu godinu.

Najveći doprinos rastu operativne dobiti, nekonsolidirano, imali su segment maloprodaje i veleprodaje s 19 posto, te segment poljoprivrede s čak 28 posto rasta, pa je tako operativna dobit maloprodaje i veleprodaje za devet mjeseci 2019. iznosila 62,1 milijun eura, a poljoprivrede 27 milijuna eura. Međutim, operativna dobit segmenta prehrane bila je na razini od 142,7 milijuna eura, odnosno, ostala je na približno istoj razini koja je bila u istom razdoblju godinu ranije zbog, kako navode u Fortenova grupi, utjecaja loših vremenskih prilika na industriju pića i sladoleda u prvom dijelu turističke sezone.

Divizije

Iz prezentacije je vidljivo kako je operativna dobit divizije prehrane bila nešto manja u odnosu na prvih devet mjeseci 2018., i to za 800 tisuća eura. Koliko god, stoga, u Fortenova Grupi mogu biti zadovoljni maloprodajom i poljoprivredom, toliko ih u prvih devet mjeseci ipak treba jako zabrinuti poslovanje Jamnice, Leda, ali i srpskog Frikoma. Jamnica je imala za pola milijuna eura manje prihode na godišnjoj razini, te za 0,7 milijuna eura manju EBITDA, dok je Ledo imao za 1,1 milijun eura manju EBITDA, ali ipak za 0,4 milijuna eura veće prihode. U maloprodaji je Konzum BiH pao s prihodima za 3,5 milijuna eura, Tisak za čak 6,7 milijuna eura, s tim da je Konzum BiH povećao EBITDA za 3,9 milijuna eura, a Tisak je pao za 0,7 milijuna eura. U poljoprivredi pad prihoda bilježi samo Belje, od 2,1 milijun eura, dok je operativna dobit manja samo u Agrolaguni, za 0,3 milijuna eura.

U Peruškovoj prezentaciji dioničarima nabrojano je i pet najvećih rizika za buduće poslovanje Fortenova grupe, a oni se ponajprije odnose na procese prijenosa imovine Mercatora u Sloveniji i Srbiji. Peruško je kazao kako se u Sloveniji politika preko Slovenske razvojne banke, kao jednog od kreditora Mercatora, uplela u proces “odobrenja” prijenosa vlasništva. U Sloveniji postoji još jedan rizik, ali Peruško smatra kako je on manji, a odnosi se na odluku tamošnjeg regulatora da Fortenova plati 53 milijuna eura zbog toga što Ivica Todorić nije prije pet godina prijavio ocjenu koncentracije Agrokor AG-a i Ardeya Global. Isto tako, jedan od izazova bit će i Zakon o poljoprivrednom zemljištu u Hrvatskoj, jer dozvoljava lokalnim samoupravama favoriziranje (prednost pri dodjeli koncesije) mikro i malih, obiteljskih koncesionara pred institucionaliziranim, velikim koncesionarima. Četvrti rizik je to što u Srbiji regulator želi utvrditi je li bilo potrebno prethodno prijaviti koncentraciju, prije transfera vlasništva. Dok to traje FNG ne može završiti prijenos Ideje i Dijamanta na sebe. Peti, dugoročni rizik je negativni demografski trend u regiji i Hrvatskoj, i to ne samo kroz smanjenje raspoložive radne snage nego i kroz pad broja kupaca proizvoda.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 01:58