Allianz: Najveći rizik za hrvatske poduzetnike su promjene u zakonodavstvu i regulacijama

U Hrvatskoj najveći rizik za poduzetnike i ove godine prijeti od promjena zakonodavnog i regulatornog okvira, no po prvi put među deset najvećih pojavio se i rizik od nedostatka kvalificirane radne snage, pokazuje u utorak objavljeni rezultati najnovijeg Allianzovog barometra rizika.

Kako se navodi u priopćenju, rizik od promjena zakonodavnog i regulatornog okvira na prvome mjestu u Hrvatskoj nalazi se već treću godinu zaredom, s 48 posto odgovora u 2019., nakon 57 posto u 2018. Po tome je Hrvatskoj dosad bila slična jedino Grčka, dok je ove godine taj rizik, potaknut Brexitom, izražen još u Velikoj Britaniji.

Na vrhu ljestvice rizika u Hrvatskoj su i makroekonomski rizici, koji su na drugom mjestu s 30 posto odgovora (lani 36 posto), a na trećem prirodne katastrofe, s 23 posto dogovora u ovoj godini (32 posto u 2018.).

"Na hrvatskom tržištu za ovu je godinu porasla percepcija rizika vezanih uz požare i eksplozije (21 posto odgovora i rast sa 7. mjesta i 16 posto u 2018.), cyber incidente (20 posto odgovora i rast s lanjske 6. na 5. poziciju) i rizika koje donose nove tehnologije (novi ulazak na 5. mjesto s 18 posto odgovora). Osim potonjeg, prvi se put ove godine među deset najvećih poslovnih rizika u Hrvatskoj na desetom mjestu pojavio i rizik od nedostatka kvalificirane radne snage", ističe se u izvješću.

U osmom godišnjem istraživanju globalnih poslovnih rizika, koje provodi društvo Allianz Global Corporate & Specialty (AGCS), sudjelovalo je 2.415 stručnjaka iz 86 zemalja, uključujući glavne izvršne direktore, upravitelje rizikom, brokere i stručnjake za osiguranje.

Globalno glavna briga cyber rizik i zastoji u proizvodnji

Prema Allianzovu barometru rizika za 2019., cyber incidenti i zastoji u poslovanju su glavni globalni poslovni rizik, s po 37 posto odgovora.

Cyber kriminal sada košta otprilike 600 milijardi dolara godišnje, u odnosu na 445 milijardi dolara u 2014. godini. Taj je iznos triput veći u usporedbi s prosječnim ekonomskim gubitkom od 208 milijardi dolara uslijed prirodnih katastrofa tijekom 10 godina, ističe se u izvješću.

Prirodne katastrofe, s 28 posto odgovora, ponovno su se našle na trećem mjestu ovogodišnje ljestvice deset najvećih globalnih poslovnih rizika, pri čemu se 2018. godina pokazala nešto blažom u odnosu na katastrofalne gubitke iz 2017., iako su ekonomski gubici ukupno iznosili gotovo 150 milijardi dolara.

Stalna neizvjesnost u pogledu Brexita, globalni trgovinski ratovi i tarife potiču zabrinutost korporacija u vezi s promjenama zakonodavstva i propisa - na 4. mjestu s 27 posto odgovora.

Klimatske promjene (na 8. mjestu s 13 posto odgovora) i nedostatak radne snage (na 10. mjestu s 9 posto odgovora) rizici su s najvišim globalnim uzlaznim trendom u ovogodišnjem istraživanju.

Kako se ističe, nedostatak kvalificirane radne snage prvi je put uvršten među 10 glavnih poslovnih rizika na globalnoj razini kao i u mnogim zemljama u središnjoj i istočnoj Europi, Ujedinjenom Kraljevstvu, SAD-u, Kanadi i Australiji. Na taj rizik utječu čimbenici kao što su demografske promjene, neizvjesnost u pogledu Brexita i nedovoljan broj kandidata za zapošljavanje u sektoru digitalnog gospodarstva.

"Kvalificirana radna snaga i općenito ljudski kapital postali su rijedak resurs u području digitalnog gospodarstva", izjavio je Ludovic Subran, zamjenik glavnog ekonomista društva Allianz.

"Među poduzećima vlada žestoka konkurencija pri zapošljavanju novog osoblja kvalificiranog u području umjetne inteligencije, znanosti o podacima ili ‘upravljanja graničnim rizicima’ kao što je upravljanje cyber ili reputacijskim rizikom, jer većina tih poslova nije postojala prije 10 godina. Nisu dovoljne čak ni visoke plaće jer je skupina kandidata s traženim vještinama ograničena, a zbog hitnosti zapošljavanja obuka na radnom mjestu nije moguća", navodi se između ostalog u priopćenju Allianza.