Portret novog kralja škverova

Tomislav Debeljak: Veliki vjernik i otac devetero djece vodi 75 tvrtki sa 3527 zaposlenika

U Brodosplitu je krenuo oštro i za hrvatske privatizacijske procese neuobičajeno otvoreno
Tomislav Debeljak i radnici Brodosplita
 Duje Klarić / Hanza Media

Čovjek koji je otac devetoro djece i istodobno uspijeva voditi konglomerat proizvodnih kompanija, od kojih je najveću spasio od gotovo neizbježnog stečaja, mora biti majstor samodiscipline, osobine koje, uz poslovnu etiku, najviše nedostaje među hrvatskim menadžerima. Tomislav Debeljak, vlasnik DIV grupe, to objašnjava čvrstim obiteljskim odgojem, prije svega naslijeđem oca od kojega je i preuzeo vođenje kompanije.

- Roditelji moraju pokazati djeci da ne pate od raskoši. Ako oni tjeraju luksuz, takva će im biti i djeca. Još nedavno svi smo zajedno živjeli u dvosobnom stanu od 60 kvadrata u Bregani. Onda smo se 2015. preselili u prostranu novu kuću, ali smo izdržali dva tjedna. Vratili smo se u stan jer nam je tamo bilo ljepše. Trebalo nam je pet mjeseci da bismo se napokon preselili u kuću - slikovito je objašnjavao veliku životnu promjenu.

DIV grupa nastala je iz obrtničke radionice koju je Božidar Debeljak, Tomislavov otac, pokrenuo u Samoboru 1971. godine. DIV je kratica za Debeljak - izrada vijaka. Do 1994., kada je Tomislav postao punoljetan, pa se i službeno zaposlio u radionici, koja je 1990. registrirana kao tvrtka, tamo je bilo šest zaposlenih. Dao si je zadatak: promet tvrtke mora rasti 42 posto godišnje, što je značilo da će se svake dvije godine udvostručiti. Uspio je održati ritam sve do preuzimanja Brodosplita, kada su uslijedile teške godine restrukturiranja i borbe za održanje biznisa. Opet je uspio.

Vrijednost DIV grupe danas premašuje 300 milijuna eura. Njezinih 75 tvrtki u Hrvatskoj i susjednim zemljama zapošljavaju 3257 radnika. U 2016. godini, prvoj postkriznoj i posljednjoj za koju je podatak objavljen, DIV-ov izvoz porastao je 90 posto. Grupa posluje s dobiti.

Širili su se akvizicijama. Vraćali su u život posrnule tvrtke. Oporavljena Tvornica vijaka (Tvik), koju je preuzeo 2003., vratila je život u od svih tada zaboravljen Knin. Zaposlili su prvo stotinjak ljudi, ali onda je, s gradnjom novih pogona, ta brojka premašila tisuću. Danas je u Kninu teško, ljudi opet odlaze, kaže, iako su plaće u njegovoj tvornici solidne. Zato ljudi ne bježe iz Brodosplita, koji je 2013. preuzeo u najteže vrijeme i pod najvećim pritiskom.

U Brodosplitu je krenuo oštro i za hrvatske privatizacijske procese neuobičajeno otvoreno. Otvorio je problem prevara u nabavi, podnio nekoliko kaznenih prijava, ali i učinio radikalan zaokret u proizvodnim programima.

- Ako smo brodogradilište, to ne znači da ne smijemo raditi ništa osim brodova - rekao je. Ugovorio je gradnju stupova za vjetroelektrane, izradu konstrukcije mosta preko Drave, dogovorio s Venecijom gradnju brana protiv poplava... Postavio se nesmiljeno prema neodgovornosti koja vodi k neuspjehu. - Izdvojit ćemo neke tvrtke, tako da se zna tko što radi i da svatko odgovara za svoj posao. Ako izolateri ne rade dobro, prvo ide smjena njihovih direktora, a onda, ako opet generiraju gubitak, taj segment odlazi u stečaj - govorio je.

Loš je u komunikacijama, što se pokazalo ključnim za odnose sa sindikatima, kojima je teško pronaći ranjiviju žrtvu od novog, komunikacijski slabog poslodavca koji najavljuje radikalne promjene i dijeli otkaze. Debeljak je, međutim, radio što je obećao. Vratio je znatan dio otpuštenih (od 3400 radnika koje je zatekao i koji su dobili otkaze s otpremninom, na posao je, nakon testiranja i provjere, odmah vraćeno njih 2100, a onda, kako se posao povećavao, još 270), pokrenuo nove poslove, a preuzeo bi, govorio je, i više narudžbi da je na tržištu rada mogao naći radnike odgovarajućeg profila.

Kada je preuzimao Brodosplit, zamjerali su mu da nema dovoljno znanja o brodogradnji. On sam bio je svjestan da o tome ne zna ništa, ali je bio i uvjeren da će znati upravljati kompanijom, kao što je znao upravljati i drugima, kada ih je preuzimao.

- Nismo imali iskustva u brodogradnji, ali pristupili smo izradi programa restrukturiranja vrlo odgovorno, s iskrenom željom da se bavimo prije svega brodogradnjom, ali i poslovima izvan brodograditeljske struke, ako taj iskorak bude potreban da poslujemo profitabilno - rekao je.

Uvjeren je da brodogradnja u Hrvatskoj može biti održiv biznis ako se njome upravlja odgovorno. To je, ujedno, bila i vodilja kada se prijavljivao na natječaj za preuzimanje Uljanika. Uz to što je veliki vjernik, još jedan detalj govori o njegovu karakteru: kada iz Splita ide na odmor na Pag, putuje jet-skijem. Tih pet do sedam sati, kaže, potpuno ga psihički odmori. Ambicija mu je jet-skijem prijeći Atlantik. Možda je to ipak i za njega previše.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 09:46