Upravljanje promjenama, održivo financiranje i upravljanje rizicima nisu tri odvojene teme, već tri pogleda na isto pitanje: kako organizacija gradi sposobnost dugoročne prilagodbe. Bez vizije nema održivosti, ali bez upravljanja promjenama održivost ostaje samo vizija. Upravljanje promjenama u doba neizvjesnosti tema je oko koje je izgrađen ovogodišnji program vodeće poslovne konferencije o održivosti Podržimo održivo. Hrvatska gospodarska komora u Laubi u Zagrebu okupila je vodeće glasove održivosti kroz dva dana razgovora o budućnosti poslovanja i održive tranzicije.
„Sedmo izdanje Podržimo održivo posvećeno je upravljanju promjenama koje se događaju stalno i istodobno. Prilagodba više nije projekt s početkom i krajem, ona je trajno stanje. Mijenjaju se cijene i dostupnost energije i sirovina, tehnologije, geopolitički odnosi, klimatski rizici, tržišta i dostupnost kompetencija na tržištu rada. Bez upravljanja promjenama nema konkurentnosti, a održivost je baza. Njezinu vrijednost potvrđuje činjenica da unatoč ublaženim zahtjevima Europske unije, većina poduzeća nije prestala mjeriti potrošnju, pratiti emisije i tražiti podatke od svojih dobavljača,“ naglasio je Luka Burilović, predsjednik HGK.
Kada je započelo održavanje ove konferencije, fokus na zelene komponente bio je nešto uži u odnosu na današnje geopolitičke okolnosti, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić.
„Rast i konkurentnost europske ekonomije u ovom trenutku sagledavamo kompleksnije, kako bi se Europa, unatoč izostanku nekih prirodnih resursa, ponovno gospodarski afirmirala na globalnoj razini. Ono što nas izdvaja je razina svijesti o važnosti ugrađivanja klimatskih i povezanih rizika u fiskalne politike. U tom kontekstu moram istaknuti da Hrvatska ima važnu ulogu u Koaliciji ministara financija za klimatske aktivnosti, kojom od travnja ove godine supredsjeda, i koju čini više od 100 zemalja. Izvjesno je da će, budemo li odgađali ulaganja u otpornost, to u budućnosti nositi veće troškove sanacije šteta, posljedično veći fiskalni učinak, a time i rizike za gospodarski rast. Iskoristit ćemo dvogodišnje predsjedanje upravo da takve scenarije svedemo na najmanju moguću mjeru,“ rekao je Ćorić.
Jedna od najmoćnijih žena Europske komisije, Theresa Ribera, upozorila je na potrebu da se europsko gospodarstvo na vrijeme prilagodi klimatskim i tehnološkim promjenama. U izlaganju izvršna potpredsjednica Europske komisije za čistu, pravednu i konkurentnu tranziciju Europe govorila je o izazovima s kojima se suočavaju gospodarstvo i infrastruktura te o potrebi da zelena i digitalna tranzicija idu zajedno.
„Klimatske promjene zahtijevaju da prilagodimo način na koji razvijamo infrastrukturu, a od poduzeća da prilagode način na koji pružaju usluge pa čak i same usluge. Digitalizacija često predvodi te procese, a podatkovni centri važan su dio te transformacije. No oni troše velike količine električne energije, pa njihov razvoj moramo povezati s razvojem energetskog sustava. Zato moramo ulagati u obnovljive izvore, mreže i energetsku učinkovitost. To je važno ne samo za ostvarenje klimatskih ciljeva, nego i za konkurentnost, sigurnost opskrbe i prihvaćenost novih projekata među lokalnim stanovništvom,“ poručila je Theresa Ribera, izvršna potpredsjednica Europske komisije za čistu, pravednu i konkurentnu tranziciju.
Istaknuta europska poduzetnica i jedan od vodećih glasova u području klimatske tranzicije govorila je o iskustvu razvoja tehnoloških rješenja koja kompanijama pomažu mjeriti, upravljati i smanjivati emisije ugljika. Lubomila Jordanova osnivačica je kompanije Plan A i Greentech Alliancea te bivša izvršna direktorica Diginexa.
„Majica koja se prodaje za oko dva dolara zapravo stoji bliže 1.250 dolara kada u obzir uzmemo štetu za okoliš, gubitak bioraznolikosti i troškove transporta. Slična se usporedba može povući između torbice brze mode od 40 dolara i njezine luksuzne inačice od 7.000 dolara. Smanjivanje razlike između prividnog i stvarnog troška ne mora biti komplicirano. Procijenite svoj ugljični otisak, postavite znanstveno utemeljene ciljeve, usvojite održive tehnologije, uključite dionike i slijedite znanstvene spoznaje,“ poručila je Jordanova.
Pozornicom konferencije dominirale su teme neizvjesnosti, otpornosti i novih načina promišljanja budućnosti. Claire Lewis kao bivša direktorica Baltic Venturesa i poduzetnica koja je svoje poduzeće za digitalnu održivu kozmetiku razvila u najveće u Europi, u svom izlaganju istaknula je da su upravo neizvjesna vremena prilike za preispitati način na koji stvaramo pozitivne promjene. Eva Axelsson, strateška savjetnica za održivost i bivša glavna direktorica za održivost u kompaniji Saab izložila je kako u obrambenoj industriji održivost znači smanjivati utjecaj proizvodnje i opskrbnog lanca na okoliš te očuvanje visokih standarda sigurnosti i pouzdanosti.
„U okruženju neizvjesnosti, uspješno upravljanje promjenama je ono što određuje tko će biti korak ispred, a tko će zaostati. Prioriteti konkuriraju jedan drugome, a događanja u okruženju nemaju presedana. Drugim riječima, lekcije iz prošlosti nisu nešto na što se možemo uvijek osloniti. No, imamo jedan alat koji je ponekad zanemaren u poslovnom svijetu, a to je mašta. Inovacije upravo postavljaju pitanje koje nitko do sada nije postavio te su tako ključ za povećanje produktivnosti, snižavanje troškova, osiguravanje novih prihoda i stvaranje proizvoda koji cijelo gospodarstvo čine konkurentnijima,“ poručio je zamjenik predsjednika HGK, Tomislav Radoš.
Stručnjak za liderstvo Lars Sudmann predstavio je pristup „sovinog pogleda“ koji znači da lideri trebaju imati široko vidno polje, to jest istodobno pratiti ono što se događa neposredno ispred njega i ono što se događa u širem okruženju. Sean Pillot de Chenecey govorio je o tome da se održivost sve više pomiče izvan okvira ESG izvještavanja prema pitanjima oblikovanja poslovnih modela i dugoročnog stvaranja vrijednosti.
Konferencija i ove godine okuplja snažne partnere koji prepoznaju važnost održivog i otpornog gospodarstva. Konferenciju su podržali Erste banka i Counter Forced Labor Technologies kao platinasti partneri, Generali osiguranje i Hrvatska poštanska banka kao zlatni partner te INA i Kaufland kao brončani partneri, a prijatelji konferencije su: Veleposlanstvo Kraljevine Švedske u Republici Hrvatskoj, E.ON, Ericsson Nikola Tesla, Končar, Tetra Pak, Cemex, Badel 1862, Coca-Cola HBC Hrvatska, Automatic servis, Croatia Airlines, Zagrebački holding, Zagreb plakat, Spring+Shift i Prostoria. Institucionalni partneri konferencije su Ministarstvo financija RH, HBOR, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Europska investicijska banka i Europska komisija.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....