Proračun u plusu, a dug sve manji: Unatoč plaćenim jamstvima za Uljanik, ostvaren višak

Državni zavod za statistiku u utorak je objavio službene podatke o proračunskom manjku (deficitu) i razini duga opće države u prošloj godini. Tako je u 2018. ponovno zabilježen suficit konsolidirane opće države, i to u iznosu od 758 milijuna kuna ili 0,2 posto BDP-a, a javni je dug iznosio 284,7 milijardi kuna ili 74,6 posto BDP-a.

To je već četvrta godina zaredom kako javni dug, promatran kao udio u BDP-u, opada (u odnosu na 2014. bilježimo pad od gotovo 10 postotnih bodova) te druga godina zaredom kako RH ostvaruje proračunski višak (u 2017. plus 0,8 posto BDP-a). Rezultat za prošlu godinu to je impresivniji jer uključuje neplanirana plaćanja po pozvanim jamstvima za brodogradilišta u iznosu od 2,53 milijarde kuna.

Dakle, unatoč tome što je država morala isplatiti milijarde kuna na temelju jamstava danih Uljanik grupi, javne financije - koje uključuju i lokalnu državu, brojna javna poduzeća te izvanproračunske fondove - završile su u plusu.

Upravo je takav trend u kretanju javnih financija jedan od razloga zbog čega kažemo da je trenutni ciklus gospodarskog rasta na fundamentalno različitim osnovama u odnosu na onaj prije krize. Naime, sve do unatrag dvije godine, RH nikada nije ostvarivala proračunski višak (gledano po ESA metodologiji), nego je uvijek trošila više nego bi uprihodila. Tu ne mislimo samo na razdoblja recesije, kada se državni proračun očekivano slabije puni, nego i na vrhunce ciklusa gospodarskog rasta kada državni prihodi snažno rastu.

Primjerice, usporedimo tri godine prije izbijanja Velike krize s posljednje tri godine. Na slici 1 vidimo kako je prije 2008. proračun opće države u prosjeku bio 3 posto BDP-a u minusu, a čak je i primarni deficit (proračunski saldo promatran bez izdataka za kamate) bio u minusu. Danas je situacija obrnuta i RH osim proračunskog viška ostvaruje i visoki primarni suficit.

Osim samih javnih financija, i gospodarstvo u cjelini napravilo je fundamentalni zaokret: Hrvatska se sve više otvara prema Europi i svijetu te je iz ostvarivanja manjkova u razmjeni s inozemstvom prešla u ostvarivanje viškova. Na slici 2 možemo vidjeti platnu bilancu roba i usluga: u posljednje tri godine Hrvatska u prosjeku ostvaruje milijardu eura suficita u razmjeni roba i usluga s inozemstvom, a 2008. je, primjerice, ostvarila deficit od gotovo četiri milijarde eura.

Promjena u ekonomskim transakcijama hrvatskih rezidenata s inozemstvom još je jasnije vidljiva ako promotrimo cjelokupni tekući račun platne bilance, koji osim roba i usluga uključuje i primarni i sekundarni dohodak. Na slici 3 vidimo kako je tekući račun platne bilance u posljednje tri godine u prosjeku bio oko 3 posto BDP-a u plusu, dok su u prošlom ciklusu rasta ostvarivani ogromni deficiti koji su 2008. došli do razine od gotovo 9 posto BDP-a!

Dakle, kao što smo već pisali, ova je situacija suprotna onoj u prijašnjoj fazi gospodarskog rasta, kada je glavno “gorivo” rasta dolazilo od inozemnog zaduživanja. Hrvatski inozemni dug kontinuirano je rastao otkako nam je devedesetih otvoren pristup međunarodnim tržištima kapitala: primjerice, bruto inozemni dug, koji uključuje sve sektore (državu, financijske institucije i realni sektor), samo je od kraja 2005. do kraja 2008. porastao za nevjerojatnih 14,5 milijardi eura.

S druge strane, ne samo da sada nema rasta inozemnog zaduživanja, nego pune četiri godine svjedočimo snažnom razduživanju hrvatske ekonomije: bruto inozemni dug pao je sa 106,8 posto BDP-a, koliko je iznosio krajem 2014., na današnjih 75,4 posto BDP-a.

Samo u posljednje tri godine bruto inozemni dug pao je za 5,7 milijardi eura, a neto inozemni dug (bruto inozemni dug umanjen za dužnička potraživanja prema inozemstvu) gotovo se prepolovio: sa 22,8 milijardi eura krajem 2015. pao je na 12,2 milijarde eura do kraja 2018.

U tom smislu treba promatrati i sadašnje stope rasta BDP-a koje u posljednje tri godine iznose prosječno oko 3 posto godišnje. To je slabije nego u godinama prije krize, ali je rast zato na puno zdravijim i održivijim osnovama.

S druge strane, hrvatski gospodarski rast i dalje je ispod prosjeka usporedivih zemalja, a zašto ne rastemo brže, već i vrapci na grani znaju: nema strukturnih reformi koje bi adresirale strukturne slabosti hrvatskoga gospodarstva. No, za razliku od prijašnjih godina, danas ne živimo iznad mogućnosti - pa barem to veseli.

“Odgovorno vodimo financije i reforme”

Vlada je u utorak na Twitteru objavila kako Eurostatova procjena o proračunskom višku pokazuje da Vlada odgovorno vodi javne financije, provodi reforme i potiče investicije. “Prema izvještaju Eurostata i u 2018. ostvaren je proračunski višak u iznosu od 758 mil. kn unatoč isplati državnih jamstava, dok je u 2015. proračunski manjak iznosio 10,8 mlrd. kn. To je rezultat odgovornog vođenja javnih financija, provođenja reformi i poticanja investicija”, objavila je Vlada. Hrvatska je uz još 12 zemalja EU u 2018. ostvarila višak u proračunu, no ulazi i u skupinu polovine zemalja EU s javnim dugom iznad gornje propisane razine u EU od 60 posto BDP-a, pokazala je u utorak prva procjena Eurostata. Hrvatska je lani ostvarila višak u proračunu opće države od 0,2 posto BDP-a. U godini ranije višak je prema revidiranim Eurostatovim podacima iznosio 0,8 posto BDP-a. Time se Hrvatska svrstala odmah iza Austrije čiji je suficit u 2018. bio najniži, u visini 0,1 posto BDP-a.