U siječnju lani nismo niti znali za Zoom, a onda nam je virus promijenio način rada

Za Zoom je u siječnju prošle godine znalo, možda, stotinjak ljudi u Hrvatskoj i nekoliko tisuća u EU, vjerojatno. A onda je došao virus koji je to sve iz temelja promijenio i Zoom je postao stanar gotovo pa svakog računala u Hrvatskoj i EU. To je izravna posljedica rada od kuće, fenomena koji je dotad bio bitna karakteristika Sjedinjenih Država, a manje EU. Obilježje doba nakon pojave novog koronavirusa i bolesti covid-19 jest i pojava digitalnih nomada koji traže zemlje gdje će im biti ugodno živjeti, s dobrom tehnološkom i informatičkom infrastrukturom, kako bi ondje "svili" ured. Uz more, primjerice. Barbados je bio među prvima, Dubrovnik se tu pojavio relativno brzo.

Poslovno i privatno

Ovo je lijepi dio slike, ali Europski je parlament izuzetno brzo shvatio da rad na daljinu otvara niz pitanja koja treba regulirati. Među njima je radno vrijeme, preciznije pravo zaposlenih da se u jednom trenutku isključe (to ne vrijedi za liječnike, novinare i neka druga zanimanja). Parlament je reagirao brzo i već krajem 2020. godine pokrenuo inicijativu s ciljem zaštite prava zaposlenika da se isključe s posla i ne budu dostupni.

U siječnju Parlament objavljuje: "Rad na daljinu spasio je radna mjesta i mnogim poduzećima omogućio preživljavanje koronakrize, ali i doveo do težeg odvajanja privatnog i profesionalnog života. Mnogi zaposlenici radili su izvan svog radnog vremena, što je pogoršalo njihovu ravnotežu poslovnog i privatnog života."

U rezoluciji donesenoj 21. siječnja Parlament poziva Komisiju da predstavi zakonodavni okvir s ciljem uspostavljanja minimalnih zahtjeva za rad na daljinu u cijeloj Uniji kako bi se osiguralo da rad na daljinu ne utječe na uvjete zapošljavanja radnika na daljinu te naglašava da bi takav okvir trebao pojasniti radne uvjete, uključujući pružanje opreme, njezino korištenje i odgovornost za nju, kao što su postojeći i novi digitalni alati, te bi trebao osigurati da se takav rad obavlja na dobrovoljnoj osnovi i da su prava, radno opterećenje i standardi izvedbe radnika na daljinu jednaki usporedivim radnicima.

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja Parlamenta naručuje opsežnu studiju o utjecaju rada na daljinu i digitalnog rada na radnike i društvo.

Digitalne vještine

Koliko je tema važna, potvrđuju osnovni podatak: prije javnozdravstvene krize u EU od kuće je radilo 15,8 posto zaposlenih. Postotak gotovo trenutno raste više nego dvostruko, na 36,5 posto prosječno u 27 članica EU. Dobre su strane rada od kuće veća fleksibilnost, poboljšana autonomija i smanjeno vrijeme putovanja na posao. Međutim, veća fleksibilnost i autonomija povezana s radom na daljinu često rezultira većim intenzitetom rada i duljom satnicom, s negativnim učincima na ravnotežu radnog i privatnog života radnika. Vijeće EU je u lipnju ove godine donijelo odluku kojom se pitanje regulative rada na daljinu prebacuje u domenu zemalja članica.