Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), buka izazvana prometom šteti zdravlju svake treće osobe u Europi, a svaki peti stanovnik izložen je povišenoj razini buke koja može imati značajan utjecaj na ljudsko zdravlje. Buka izazvana prometom predstavlja veliki javnozdravstveni problem u Europi.
Više od 100 milijuna ljudi izloženo je dnevnoj i noćnoj buci čija razina prelazi preporučene razine buke od Svjetske zdravstvene organizacije. Većina tih osoba živi u urbanim područjima. Općenito, razina buke veća od 85 db je štetna, a ovisi o duljini i učestalosti izlaganja te korištenju zaštitnih sredstava poput slušalica i čepića, rekla nam je prim. doc. dr. sc. Marisa Klančnik, otorinolaringolog, subspecijalist iz audiologije s Klinike za bolesti uha, nosa i grla s kirurgijom glave i vrata KBC-a Split.
Radovi i prometnice
- Spektar i magnituda negativnih utjecaja buke važni su kako za slušni sustav tako i za druge organske sustave. Najčešće smetnje izazvane bukom su neugoda i iritacija koje su prisutne u oko 30 do 50 posto osoba, smetnje spavanja izražene u oko 20 do 55 posto osoba dok smetnje sluha pogađaju oko 12,5 posto djece i adolescenata do 19 godina, 17 posto odraslih između 20 i 69 godina te 40 posto starijih od 70 godina - pojašnjava dr. Klančnik.
Splitsku liječnicu pitali smo o utjecaju buke na ljudsko zdravlje, ponukani i nedavnim parlamentarnim pitanjima Europskoj komisiji koja je uputila hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan u čiji se ured građani često javljaju s pritužbama na buku, pogotovo onu koja dolazi od građevinskih radova i prometnica.
Kako Komisija procjenjuje učinkovitost Direktive o buci iz okoliša s obzirom na to da se njome ne utvrđuju granične ili ciljne vrijednosti, niti se propisuju mjere koje valja uvrstiti u akcijske planove i namjerava li Komisija preuzeti vodeću ulogu u zakonodavnoj uredbi o onečišćenju bukom pitanja su koja je uputila Borzan.
Koliko je problem ozbiljan, kako je navela, pokazuje i izvješće Europske agencije za okoliš prema kojemu prekomjerna buka doprinosi pojavi 48.000 novih slučajeva bolesti srca godišnje i preranoj smrti 12.000 osoba u EU. Više od 21 milijun ljudi doživljava velike smetnje zbog buke, a ona remeti i san gotovo 6,5 milijuna ljudi.
Povećani rizik
Naša sugovornica prim. doc. dr. sc. Marisa Klančnik ističe da je buka značajan fiziološki i psihološki izvor stresa i često je "okidač" različitih reakcija u organizmu s aktivacijom autonomnog nervnog sustava i endokrinološkog sustava koja dovodi do kaskadnog efekta koji uključuje povećane otkucaje srca, podizanje arterijskog tlaka i razine hormona stresa (kortizol, adrenalin i noradrenalin).
- Ovaj opći odgovor na stres predstavlja fiziološku akutnu adaptaciju na stres, ali može dovesti do patofizioloških alteracija ako je izloženost kronična. Ovakve reakcije mogu dovesti do nastanka srčanih i kardiovaskularnih bolesti nakon kraće izloženosti, ali i nakon nekoliko godina od izloženosti buci. Kod osoba izloženih buci na bučnim prometnicama i u zračnom prometu postoji povećani rizik za hipertenziju i infarkt miokarda - pojašnjava dr. Klančnik.
Gubitak sluha
Prva faza oštećenja sluha, pojašnjava, naziva se i faza početne akustičke traume, a karakterizira je gubitak sluha u visokim frekvencijama. U toj se fazi često, kaže, ne zapažaju veće smetnje i izložena osoba uglavnom nije svjesna problema.
- Ako postoji daljnja izloženost buci a poremećaj ostaje neprepoznat, oštećenje prelazi u drugu fazu, fazu trajne nagluhosti, kada ni uz terapiju ne možemo postići potpuni oporavak sluha. Postoji i individualna osjetljivost na buku tako da razlikujemo osobe kod kojih do nagluhosti dolazi relativno brzo i osobe kod kojih, usprkos trajnoj izloženosti prekomjernoj buci, sluh bude tek blaže oštećen.
Gubitak sluha izazvan bukom najčešće je postupan i progesivan, a nastaje zbog degenerativnih promjena slušnih stanica koje su jako osjetljive na različite nokse - kaže dr. Klančnik.
Dodaje kako buka može izravno i neizravno djelovati na zdravlje pojedinca. Izravno djelovanje ima za posljedicu oštećenje organa za sluh i ravnotežu, a neizravno može djelovati na krvožilni, živčani, endokrinološki i probavni sustav.
Također ističe kako su novije studije pokazale utjecaj buke na dijabetes. Potencijalni mehanizmi, pojašnjava, uključuju smanjenu razinu inzulina i osjetljivost povezanu s povećanom razinom kortizola i smetnjama spavanja te povezanost promijenjenih razina hormona koji reguliraju apetit sa smetnjama spavanja. Dugotrajna izloženost buci na prometnicama povezana je s povećanim rizikom za nastanak dijabetesa i debljine.
Na kraju evo i primjera vrste zvuka i razine jakosti zvuka izražene u decibelima. Tako je za prag čujnosti razina jakosti zvuka od 0 do 25 dB, za govor od 40 do 50, zvuk prometne ulice od 80 do 90, električnu pilu 100, glasnu glazbu 110, rock koncert od 120 do 130, pneumatsku bušilicu 130, a za polijetanje i slijetanje aviona 140 dB.