Inicijativa ‘Biram Hrvatsku‘: Hrvatski predstavnici u EU podijeljeni oko mjere

Potkraj prošle godine Vlada je u okviru Mjera aktivne politike zapošljavanja za 2022. ponudila hrvatskim građanima na radu u inozemstvu poticaj od 200 tisuća kuna da se vrate u Hrvatsku i ovdje prošire postojeći biznis ili otvore novi. Riječ je o mjeri "Biram Hrvatsku" koja je naišla na različite, podijeljene reakcije u javnosti.

Takav odnos snaga prenio se i na Europsku komisiju i Europski parlament, odnosno na naše predstavnike i zastupnike u tim institucijama od kojih smo zatražili ocjenu mjere "Biram Hrvatsku". Potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica rekla nam je da "može samo pozdraviti mjere hrvatske Vlade za poticanje demografske revitalizacije".

Treća tranzicija

- Cilj nam je na europskoj razini stvoriti momentum kojim postajemo svjesni kako je demografija, uz zelenu i digitalnu, ključna treća tranzicija kroz koju Europa prolazi te o kojoj trebamo voditi računa ako uistinu želimo da naše politike, i europske i nacionalne, budu uspješne - ističe potpredsjednica EK.

Opadanje stanovišta, dodaje naša sugovornica, problem je s kojim se ne suočava samo Hrvatska već velik broj regija i država članica Europske unije. - Cilj Europske komisije i moj osobni je u tom kontekstu ukazati na najbolje i najuspješnije europske primjere i inicijative kako bismo inspirirali jedni druge.

Demografske mjere su u nadležnosti država članica, no upravo zbog toga što je odljev mozgova prepoznat kao problem na europskoj razini, ove ću godine zajedno s povjerenicom za regionalni razvoj Elisom Ferreirom predstaviti inicijativu Europske komisije o brain drainu - najavljuje Dubravka Šuica. Riječ je, pojašnjava, o inicijativi kako naše regije učiniti atraktivnima te kako zadržati i privući mlade obrazovane i perspektivne ljude te im ukazati da se profesionalno mogu, zahvaljujući zelenoj i digitalnoj tranziciji, ostvariti i kod kuće, u svojim zemljama.

Zastupnica u Europskom parlamentu Romana Jerković (SDP) u ocjeni mjere "Biram Hrvatsku" polazi od stava da je riječ o "populističkoj mjeri koja je unaprijed osuđena na neuspjeh."

Požar i benzin

- Ovom mjerom se požar gasi benzinom. Minimalna plaća u Irskoj iznosi 1700 eura, dok se u Hrvatskoj kreće oko 500 eura, a u susjednoj Sloveniji 940 eura. Sveprisutna financijska i ekonomska nesigurnost, iako među glavnim razlozima odlaska iz zemlje, svakako nisu jedini - rekla nam je Romana Jerković.

Upozorava kako je lista razloga zbog kojih su se mnogi odlučili na odlazak poduga i uključuje, kako nam je navela, raširen nepotizam i korupciju, neučinkovito pravosuđe, nemogućnost pronalaska sigurnog zaposlenja i rješavanja stambenog pitanja. - Ljudi žele političke i ekonomske neizvjesnosti svesti na minimum i zamijeniti ih životom u stabilnom društvu s boljim životnim standardom.

Nejasno je tko bi pod ovim uvjetima napustio teško stečene pozicije u inozemstvu i vratio se u zemlju prepunu istih problema zbog kojih su se i odlučili na odlazak - smatra naša sugovornica iz SDP-ove kvote u EP-u. Jedini i pravi signal za povratak naših ljudi, dodaje, bilo bi počinjanje strukturnih reformi o kojima se naveliko priča, no koje su, zaključuje, u potpunosti izostale pod aktualnom Vladom.

- Mislim da bi bilo produktivnije ovu vrstu financijskih poticaja usmjeriti na građane i poduzeća koji su još uvijek u Hrvatskoj, a koji možda pritisnuti mnogim problemima također razmišljaju o odlasku u inozemstvo - ističe Romana Jerković.

Ladislav Ilčić, zastupnik u Europskom parlamentu Hrasta - Pokreta za uspješnu Hrvatsku, ocjenjuje kako je Vladina mjera "Biram Hrvatsku" posljedica "Vladina zanemiravanja vrijednosnog aspekta iseljavanja". - Vlada se drži samo financijskog aspekta iseljavanja, vjerojatno da bi sebe oprala od krivnje za masovno iseljavanje. Dobar dio mladih ljudi otišao je zbog sustavne nepravde, korupcije i nepotizma te osjećaja besperspektivnosti, a ne zbog novca - poručio nam je Ilčić.

Oni koji su otišli zbog bolje plaće i uvjeta rada, dodaje zastupnik Hrasta u EP-u, teško će se vratiti u Hrvatsku zbog iznosa koji je, procjenjuje Ilčić, kad se oduzmu porez i doprinosi, ekvivalent nekoliko mjesečnih plaća u Njemačkoj ili Irskoj. To, zaključuje on, može privući eventualno one koji se u inozemstvu nisu snašli, a oni bi se ionako u jednom trenutku vratili u Hrvatsku.

- Hrvatska ima svojih prednosti i ljude koje su otišli ne treba podmićivati da se vrate, nego im ovdje dati pravu priliku. Kad bismo konačno riješili problem lošeg pravosuđa i stali na kraj korupciji, proveli porezno rasterećenje, uložili u esencijalnu infrastrukturu i olakšali poslovanje i zapošljavanje, trendovi bi se brzo promijenili - predlaže Ilčić.

Veći iznosi

Tomislav Sokol, zastupnik u Europskom parlamentu iz redova HDZ-a, pošao je od ocjene da je "Program mjera aktivne politike zapošljavanja za 2022. nastavak uspješnog višegodišnjeg projekta kojim Vlada Republike Hrvatske potiče očuvanje i stvaranje novih radnih mjesta".

- Podsjetio bih da je u Mjere aktivne politike zapošljavanja od listopada 2016. do studenoga 2021. uloženo 5,7 milijardi kuna, a istima se koristilo 175 tisuća osoba. Od iznimne je važnosti to što mjere za 2022. predviđaju veći iznos potpora za samozapošljavanje kao i novu podmjeru ‘Biram Hrvatsku‘. Smatram da se radi o ciljanoj, dobro osmišljenoj i sadržajnoj mjeri - rekao nam je Sokol.

Zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan (SDP) u komentaru polazi od ocjene da je "prvo i osnovno osigurati da ljudi ne odlaze iz Hrvatske, a nakon toga dolazi povratak onih koji su već otišli". - Ljudi odlaze u potrazi za boljim životom, u potrazi za pravednijim sustavom, poštenijim političarima i uređenijim društvom.

HDZ bi u tu svrhu trebao donijeti paket unutarstranačkih mjera koje će osigurati da npr. ministri fondova EU ne završe u Remetincu radi muljanja s fondovima EU. I pritom ne mislim da im DORH progleda kroz prste, već da prestanu s koruptivnim radnjama - poručila nam je Biljana Borzan. Ako potrošimo novac poreznih obveznika da nagradimo 4500 povratnika, zaključuje, a u međuvremenu se odseli 30 tisuća ljudi, nismo napravili ništa.