Vodič: 10 pitanja i odgovora o ulaganjima koja otvaraju radna mjesta i čine EU pametnijom, zelenijom, povezanijom i bližom građanima

1. Što donosi kohezijska politika EU-a do 2027.?

Prema podacima iz radnog dokumenta koji je Europska komisija objavila početkom svibnja ove godine, očekuje se kako će se putem sredstava kohezijske politike BDP Europske unije do 2027. povećati za 0,5 %. Ta će sredstva omogućiti i otvaranje 1,3 milijuna radnih mjesta te donijeti mnoge dodatne koristi regijama i građanima EU-a, pokazalo je izvješće o rezultatima programa kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027.

2. Koliko će se sredstava mobilizirati?

Za ostvarenje ciljeva kohezijske politike za 2021.– 2027. mobilizirat će se 545 milijardi eura ulaganja, uključujući 378 milijardi eura koje financira EU. Tim će se ulaganjima, kako je navedeno u spomenutom dokumentu, potaknuti trajna socioekonomska konvergencija, teritorijalna kohezija, socijalna i uključiva Europa te neometana i pravedna zelena i digitalna tranzicija u kojoj nitko neće biti zapostavljen.

3. Koji su glavni ciljevi kohezijske politike u ovom razdoblju?

Ciljevi kohezijske politike, kako su naveli u EK, su sljedeći: 1. konkurentnija i pametnija Europa, 2. zelenija, otporna Europa koja prelazi na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija ugljika, 3. povezanija Europa s boljom mobilnosti, 4. uključivija Europa s istaknutijom socijalnom komponentom, 5. Europa bliža građanima za lokalizirani pristup i jačanje položaja podregionalnih državnih područja i lokalnih zajednica kako bi na integriran i participativan način utvrdili vlastite prioritete i projekte.

Također u ostvarenju tih ciljeva naglasak je na pravednoj tranziciji prema energetskim i klimatskim ciljevima Unije za 2030. i klimatski neutralno gospodarstvu do 2050. godine.

4. Iz kojih fondova se financira kohezijska politika 2021.-2027.?

U ovoj financijskoj perspektivi to su: Europski fond za regionalni razvoj za ulaganje u socijalni i gospodarski razvoj svih regija i gradova, Kohezijski fond za ulaganje u projekte vezane uz okoliš i promet u manje razvijenim zemljama EU-a, Europski socijalni fond plus koji potiče otvaranje radnih mjesta te pravedno i socijalno uključivo društvo, te Fond za pravednu tranziciju koji će pružiti potporu regijama koje su najviše pogođene tranzicijom prema klimatskoj neutralnosti.

5. Kakva se pomoć pruža na putu pravedne tranzicije?

Kako je navedeno u Uredbi Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Fonda za pravednu tranziciju (FPT), borba protiv klimatskih promjena i uništavanja okoliša dugoročno će svima donijeti koristi dok u srednjoročnom razdoblju pruža prilike i izazove za sve, no sve regije i države članice ne počinju tranziciju s istog polazišta niti imaju jednake kapacitete za odgovor. Sredstvima FPT-a trebala bi se dopuniti sredstva dostupna u okviru kohezijske politike.

Kako navode u EK, sredstva kohezijske politike osigurat će pomoć za gotovo 39.000 poduzeća u tranziciji. Više od 5000 malih i srednjih poduzeća ulagat će u nove vještine za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo. Od potpore će imati koristi oko 120.000 nezaposlenih osoba, a gotovo 200.000 osoba steći će nove kvalifikacije. Kohezijska politika pomoći će i u obnovi gotovo 46.000 hektara zemljišta.

6. Što donosi ulaganje u uključiviju Europu s istaknutijom socijalnom komponentom?

Kako bi se omogućio socijalni i uključiv rast, u skladu s europskim stupom socijalnih prava, kohezijski fondovi ulažu u ljude, navode u EK.

Sredstva će se, pojašnjavaju, uložiti u stjecanje profesionalnih vještina i cjeloživotno učenje najmanje 6,5 milijuna nezaposlenih, u skladu s ciljevima Europske godine vještina. Time će se pridonijeti postizanju cilja EU-a da 2030. najmanje 60 % svih odraslih osoba svake godine sudjeluje u osposobljavanju.

Kohezijskim fondovima poboljšat će se integracija i uključenost više od 3 milijuna ljudi, među njima 600.000 osoba iz marginaliziranih skupina. Osigurat će se potpora za 1,7 milijuna učenika osnovnih i srednjih škola, a očekuje se da će gotovo 3,5 milijuna studenata koristiti nove ili modernizirane prostore.

Znatno će se ulagati u zdravstvenu i dugotrajnu skrb, uključujući infrastrukturu i opremu. Očekuje se da će 60 milijuna pacijenata doći na pregled ili liječenje u nove ili modernizirane zdravstvene ustanove.

Naposljetku, u okviru programa europske teritorijalne suradnje u EU-u i susjednim zemljama ulagat će se u zajedničke projekte koji uključuju više od 2 milijuna osoba, 40.299 organizacija i 25.456 malih i srednjih poduzeća.

7. Koliko je sredstava kohezijske politike Hrvatskoj na raspolaganju?

Hrvatska će u okviru Sporazuma o partnerstvu s Komisijom primiti 9 milijardi eura za kohezijsku politiku. Program Konkurentnost i kohezija 2021. - 2027. (PKK) težak je 5,203 milijardi eura, Integrirani teritorijalni program 2021. - 2027. (ITP) 1,569 milijardi eura, Program Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027. iznosi 1,933 milijardi eura te Program za ribarstvo i akvakulturu 2021. - 2027. s 243,7 milijuna eura.

8. Koji su prioriteti Programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027.?

Kako je objavilo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU), prioriteti su: 1.Jačanje gospodarstva ulaganjem u istraživanje i inovacije, podupiranjem poslovne konkurentnosti, digitalizacije i razvojem vještina za pametnu specijalizaciju, 2. Jačanje digitalne povezivosti, 3. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, prilagodbe na klimatske promjene, sprječavanje rizika, zaštita okoliša i održivosti resursa, 4. Razvoj održive intermodalne urbane mobilnosti, kao dio prijelaza na niskougljično gospodarstvo, 5. Razvoj održive, pametne i sigurne mobilnosti, 6. Jačanje zdravstvenog sustava, promicanje socijalnog uključivanja, obrazovanja i cjeloživotnog učenja.

9.Koji su prioriteti Integriranog teritorijalnog programa 2021.-2027.?

Prvi prioritet ovog programa je industrijska tranzicija hrvatskih regija, drugi je jačanje zelenog, čistog, pametnog i održivog gradskog prometa u okviru integriranog teritorijalnog ulaganja u gradovima. Prioritetna su i ulaganja u razvoj urbanih područja kao pokretača regionalnog rasta i razvoja njihovih funkcionalnih područja te razvoj održivih i zelenih otoka, te pravedna tranzicija.

10. Što je predviđeno za otoke u ovoj financijskoj perspektivi?

Za razvoj pametnih i održivih otoka u ITP-u predviđeno je 150 milijuna eura. Kako navode u MRRFEU, fokus je na specifičnim potrebama otoka koje su lokalnog karaktera i koje povezuju više tema kroz integrirani pristup. Indikativna područja ulaganja su: 1. Održivo upravljanje, očuvanje i korištenje otočnog prostora, 2. Unaprjeđenje poslovne i javne infrastrukture na otocima, 3. Valorizacija kulturne baštine i razvoj kulturnih usluga na otocima, 4. Poticanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije na otocima.