EU smo mi

Kako su fondovi Europske unije promjenili način na koji učimo, živimo i radimo

Uz pomoć EU kohezijske politike već su provedene tisuće projekata u koje su uložene milijarde eura

Ilustracija za EU projekt

 Vesna Veselić/Vesna Veselić

Od projekata vrijednih milijune eura, poput Pelješkog mosta, do onih za koje je isplaćeno tek 4000 kuna, EU fondovi nepovratno mijenjaju način na koji učimo, radimo, putujemo i živimo u Hrvatskoj. Jednu od ključnih uloga u tome imaju fondove za provedbu kohezijske politike EU, a Jutarnji će kroz svoj novi projekt "EU smo mi" analizirati njihov učinak kroz priče o konkretnim projektima i promjenama koje su oni donijeli. Riječ je o tisućama projekata za koje je isplaćeno gotovo 10 milijardi eura, a njihovu rasprostranjenost moći ćete vidjeti i na prvoj karti svih odobrenih EU projekata u Hrvatskoj.

Solidarnost je jedna od temeljnih karakteristika na kojima počiva ideja Europske unije i kohezijska je politika nesumnjivo najbolji dokaz te solidarnosti. Pojednostavljeno, zemlje koje su razvijenije i bogatije uplaćuju više u zajednički proračun Europske unije kako bi one slabije razvijene i manje bogate dobile više. Zato su slabije razvijene članice EU često "neto korisnici" zajedničkog proračuna, a one bogatije, uz neke izuzetke, "neto uplatitelji" u taj budžet.

Kao što je zapisano u temeljnim ugovorima EU, svrha je kohezijske politike pomoći slabije razvijenim zemljama i regijama te time smanjiti gospodarske, infrastrukturne i socijalne razlike unutar Europske unije. Pogled u povijest EU pruža brojne dokaze uspješnosti te politike i razlike se, bez obzira na to što su još velike, ipak smanjuju. Već je godinama gospodarski rast u novim članicama, kao i pad nezaposlenosti te povećanje plaća, brži i veći nego u bogatijim zemljama Unije. Zato se i smanjuje jaz između njih.

Vodič za početnike: 10 pitanja i odgovora o EU fondovima koji nam poboljšavaju kvalitetu života

Hrvatska može najbolje vidjeti učinak kohezijske politike na nekim istočnoeuropskim zemljama koje su znatno prije nje ušle u EU i više su godina koristile sredstva iz kohezijskog programa. Mnoge su zemlje članice iz istočne Europe prije ulaska u EU, a ne samo Mađarska i Poljska, koje su, bez sumnje, posljednjih 15 godina najveće dobitnice kohezijske politike, po prosjeku bruto domaćeg proizvoda (BDP) bile iza Hrvatske. Sada su ispred nje ili na približno istoj razini gotovo sve osim Bugarske.

Najveći dio instrumenata kohezijskog programa EU primjenjuje se putem fondova za regionalni razvoj jer velike razlike ne postoje samo između zemalja članica Europske unije nego i između regija u pojedinim državama. Čak i u slabije razvijenim članicama mogu se pronaći regije čiji je BDP iznad prosjeka Europske unije te one u bogatijim zemljama koje su ispod njega.

Za prethodno višegodišnje financijsko razdoblje, od 2014. do 2020. godine, za koheziju je išlo više od 30 posto ukupnog proračuna EU, što je više od 350 milijardi eura. U sadašnjem sedmogodišnjem ciklusu, od 2021. do 2027., za koheziju je predviđeno gotovo 400 milijardi eura, što uključuje i fond za pravednu tranziciju. Budući da se povećava nacionalni doprinos za projekte iz ove omotnice, na raspolaganju je više od 500 milijardi eura.

Kohezijska se politika sa svakim novim višegodišnjim okvirom prilagođavala novonastalim okolnostima, ali je zadržala osnovni smisao. Prioriteti novog okvira povezani su s glavnim ciljevima i izazovima, a to su zelena tranzicija i digitalni razvoj. Za njih predviđena sredstva koriste se koherentno i u koordinaciji s drugim fondovima, prije svega onima namijenjenim poljoprivredi i ruralnom razvoju.

Kao još najnovija članica, a s obzirom na to da je najkraće koristila fondove EU, Hrvatska se izborila za značajan dio sredstava kohezijske politike i iz ukupnog proračuna EU. Trenutno je Hrvatska članica s najvećim sredstvima iz fondova EU po stanovniku.

To što je Hrvatska ušla u EU u drugoj polovici 2013. bilo je značajno jer je zahvaljujući tome mogla koristiti barem mali dio sredstava iz višegodišnjeg financijskog okvira koji je završavao te godine. Ali, to je bilo važno i za pripremu apsorpcije sredstava iz financijskih okvira koji su uslijedili, onog za razdoblje od 2014. do 2020., a potom i sadašnjeg, koji se odnosi na period od 2021. do 2027. godine. Hrvatska je na početku imala velike probleme u povlačenju i iskorištavanju sredstava iz fondova EU, ali iz godine u godinu to se poboljšavalo uz pomoć Europske komisije i zemalja članica koje su imale više iskustva u tome. Trenutno Hrvatska koristi sredstva iz najnovijeg višegodišnjeg financijskog okvira, ali je pri kraju i realizacija projekata financiranih iz onog prethodnog.

Hrvatska je prije dva tjedna potpisala tzv. partnerski sporazum o korištenju 9 milijardi eura bespovratnih sredstava iz EU. Na sastanku na kojem je Vlada potpisala taj sporazum premijer Andrej Plenković je spomenuo da je riječ o svoti ravnoj 17 posto cjelokupnog godišnjeg BDP-a Hrvatske, ilustrirajući i na taj način koliko je ovaj fond važan za našu zemlju.

Ova sredstva Hrvatska će uložiti u ostvarivanje klimatskih ciljeva, za poboljšanje energetske učinkovitosti, jačanje kružnog gospodarstva te povećanje udjela obnovljivih izvora energije i postizanje veće biološke raznolikosti. Novcem iz fonda za pravednu tranziciju, koji je također dio kohezijskog programa EU, ublažit će se učinci zelene tranzicije na gospodarstvo i zapošljavanje. Ulagat će se i u jačanje gospodarske konkurentnosti te u digitalizaciju, a koristit će se i za smanjenje regionalnih razlika i poboljšanje povezanosti, veću socijalnu uključenost, zapošljavanje, obrazovanje i osposobljavanje.

Kada je Hrvatska potpisala sporazum o partnerstvu s Europskom komisijom, povjerenica za koheziju i reforme Elisa Ferreira iz Portugala izjavila je da su od pristupanja Hrvatske Europskoj uniji ulaganja iz fondova EU bila na razini 4 posto BDP-a.

- Ta su ulaganja povećala konkurentnost Hrvatske, pomogla joj u otvaranju radnih mjesta te promicanju zelenog gospodarstva i njegove digitalizacije. Novim sporazumom o partnerstvu, onom za razdoblje od 2021. do 2027., osiguravaju joj se dodatna sredstva kako bi nastavila svoj put prema gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji i razvoju - izjavila je Ferreira u Zagrebu.

Hrvatska već sada ima najnižu stopu nezaposlenosti od osamostaljenja, a članstvo u Europskoj uniji i njezini fondovi tome su značajno pomogli. Jedan od razloga je i činjenica da je velik broj hrvatskih građana otišao raditi u druge zemlje EU, koristeći i pripadnost jedinstvenom tržištu rada, ali i to što su u Hrvatskoj stvorena nova radna mjesta te je porasla zaposlenost. Važnost strukturnih fondova EU i za zapošljavanje i za smanjenje nejednakosti spomenuo je i povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit pri potpisivanju sporazuma.

- Ovaj sporazum o partnerstvu ključan je korak Hrvatske prema ostvarenju nacionalnih socijalnih ciljeva za 2030., utvrđenih u skladu s akcijskim planom za provedbu europskog stupa socijalnih prava. Ističem stratešku usmjerenost ulaganja iz ESF-a plus, koja potiču kvalitetno zapošljavanje, radnicima omogućavaju da steknu vještine potrebne za snalaženje na današnjem i budućem tržištu rada te osiguravaju znatna financijska sredstva za investicije u socijalne usluge, koje su ključne za socijalnu uključenost, među ostalim i pomoć osobama s invaliditetom, zdravstvenu skrb i dugotrajnu skrb - rekao je Nicolas Schmit.

Pelješki most, koji je ljetos otvoren za promet, nesumnjivo je najvidljiviji dokaz toga koliko znače sredstva EU iz programa kohezijske politike. A prometna infrastruktura, bolja povezanost i drugi veliki projekti samo su jedan njezin dio. Najveći test u korištenju tih sredstava nije samo njihova apsorpcija, prikaziva u statističkim podacima i postocima, nego je to i realan utjecaj na promjenu uvjeta života građana. Zato je bitan i način na koji će Hrvatska koristiti taj novac uz ostala sredstva iz paketa za otpornost i oporavak, koji nisu uračunati u kohezijsku politiku. Riječ je o ukupno 25 milijardi eura u sljedećih deset godina, koji bi je trebali značajno promijeniti nabolje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 20:10