Država će plaćati police dodatnog zdravstvenog osiguranja za 900.000 građana

U jeku priprema za nedavne parlamentarne izbore Vlada je proširila krug građana koji mogu ostvariti pravo na plaćanje dodatnog zdravstvenog osiguranja iz državnog proračuna i kojih je dosada bilo oko 670 tisuća. Radi se, među ostalim, o 378 tisuće članova obitelji i samaca slabijeg imovinskog statusa, oko 150 tisuća studenata i oko 29 tisuća osiguranika s stopostotnim invaliditetom.

Procjenjuje se da će na temelju novog Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju pravo na plaćanje dodatnog zdravstvenog osiguranja ostvariti još 200 tisuća građana samo u ovoj godini, s tendencijom da u 2021. državni proračun, zbog posljedica kononavirusa na gospodarstvo, bude u obvezi da dodatno zdravstveno plaća za blizu milijun građana.

- Detaljne analize broja osiguranika koji po osnovi prihodovnog cenzusa ostvaruju pravo na policu dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret državnog proračuna RH još uvijek u izradi te ćemo točne podatke o navedenom biti u mogućnosti iznijeti naknadno. U prošloj godini iz državnog proračuna izdvojeno je 520 milijuna kuna za police dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret državnog proračuna RH, odnosno oko 779,87 kn po polici ili osiguraniku – odgovoreno nam je iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje na pitanje za koliko će se građana ubuduće iz državnog proračuna plaćati polica ZDO-a i u kolikom ukupnom iznosu.

U svakom slučaju, Vlada je u svibnju ove godine odlučila promijeniti formulu po kojoj se utvrđuje pravo na dodatno zdravstveno osiguranje na račun države za građane slabijeg imovinskog stanja. Prema starome propisu, temelj za ostvarivanje prava bio je iznos dohotka od 1516 kuna za člana obitelji, odnosno 1939 kuna za samca. Svi koji su bili ispod tog iznosa mogli su ostvariti plaćanje dopunskog zdravstvenog osiguranja iz proračuna.

Problem je, međutim, za brojne obitelji i samce koji su ostvarili pravo na dodatno zdravstveno osiguranje nastao kada su zbog kakvog-takvog povećanja mirovine ili plaće, prebacili spomenute iznose i ostali bez ove pomoći države. Ako se uzme spomenuti prosječni godišnji izdatak od gotovo 780 kuna, to svakako nije malo za obitelji i samce slabijeg imovinskog stanja. Uz to, stalno se povećavaju troškovi života koje povećanja mirovine ili plaće ne mogu nikako sustići.

- Oko 260 tisuća građana slabijeg imovinskog stanja ostalo je od 2012. do 2020. bez plaćanja dodatnog zdravstvenog osiguranja iz državnog proračuna zbog minimalnog povećanja njihovih prihoda – tvrdi saborski zastupnik i predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja koji je u Sabor još prošle godine uputio prijedlog izmjena Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju s ciljem da se izmjeni formula izračuna 'praga' za ostvarivanje prava na DZO iz proračuna.

Hrelja navodi da je cilj njegova prijedloga zakona bio da se 'prag' za članove obitelji slabijeg imovinskog stanja povisi za 313, a za samce za oko 400 kuna.

- Vlada je moj prijedlog zakona odbacila s obrazloženjem da je financijski neprihvatljiv za proračun, iako sam izračunao da bi primjena zakona kako sam ga predložio proračun stajao dodatnih pedeset milijuna kuna u 2019. te 100 milijuna kuna u ovoj godini. Zatim je Vlada donijela propis prema kojem se imovinski cenzus povećava za 47 kuna za članove obiteli i 61 kunu za samce slabijeg imovinskog stanja – kazao nam je predsjednik HSU-a.

Prema novom Zakonu o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, 'prag' za ostvarivanje prava na dodatno zdravstveno osiguranje usklađuje s rastom troškova života i stope promjene prosječne bruto plaće u zemlji. Prema napomenama Vlade koje je dostavila Saboru uz prijedlog spomenutog zakona, 'prag' za ostvarivanje dodatnog zdravstvenog osiguranja iz proračuna već ove godine porasti na 1563 kuna i 25 lipa za članove obitelji, odnosno na 2000 kuna za samce, pa će samim tim i obuhvat građana koji ostvaruju to pravo biti veći.

Dok nam je HZZO poručio kako se još izračunava koliko bi se dodatnih polica DZO-a moglo plaćati iz državnog proračuna, Vlada je u spomenutim napomenama navela kako je očekivani broj novih osiguranika koji bi mogli zadovoljiti uvjete za plaćanje 'dopunskog' iz proračuna oko 200 tisuća, a pripadajući godišnji dodatni proračunski rashod 160 milijuna kuna.

- Povećanje sredstava iz državnog proračuna za pokriće polica dopunskog zdravstvenog osiguranja u ovom trenutku nismo u mogućnosti iznijeti, s obzirom na to da navedeno ovisi o indeksaciji odnosno usklađenju prihodovnog cenzusa s promjenama prosječnog indeksa potrošačkih cijena i promjenama prosječne bruto plaće koje će se vršiti krajem godine, te o raspoloživim sredstvima u državnom proračunu – kažu nam u HZZO-u.

U HSU-u tvrde da će novim obuhvatom prava na DZO iz proračuna biti obuhvaćeno najviše 13 tisuća novih osiguranika, odnosno da je Vlada navela potpuno pogrešne procjene u napomenama uz prijedlog Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju. U toj stranci navode da bi 200 tisuća novih polica bilo da je usvojen njihov prijedlog zakona.