S optimizmom gledam na izazove u 2022.

Na sljedeću godinu gledam s velikim optimizmom. Očekujem da će se potvrditi i nagraditi cjelokupni rad, trud i zalaganje mnogobrojnih dionika na ostvarenju naših značajnih strateških ciljeva, članstvu u Schengenu i europodručju, ali i uspješnom početku provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i novog Višegodišnjeg financijskog okvira te da će se u konačnici ubrzati obnova od potresa. U takvom okviru nastavljamo s oporavkom domaćeg gospodarstva i stvaramo stabilne temelje za njegovu dugoročnu otpornost.

Podsjetimo se da je od pojave pandemije proračun stavljen u funkciju zdravlja i očuvanja radnih mjesta te smo na sve potrebe gospodarstva reagirali primjereno i pravodobno. Tijekom pandemije isplaćujemo pun ili djelomičan iznos plaće radnicima u dijelovima privatnog sektora čija je ekonomska aktivnost bila bitno smanjena, poduzetnici su bili u potpunosti ili djelomično oslobođeni plaćanja poreza i doprinosa, podmirivali smo cjelokupne ili dio fiksnih troškova, a uz to imamo i značajne troškove u zdravstvenom sustavu. Uz pandemiju, značajnu neizvjesnost, ali i goleme troškove, donijela su i dva razorna potresa.

Uz sve prisutne izazove vezane uz koronakrizu i obnovu od potresa, svi pokazatelji upućuju na snažan oporavak gospodarstva, kojim već u 2021. nadoknađujemo gubitke iz prethodne, recesijske godine. To nam ukazuje i na sposobnost gospodarstva za brze i učinkovite prilagodbe novonastalim kriznim situacijama i šokovima. Kao primjer, istaknuo bih naš proizvođački sektor te sektor usluga, koji tijekom ovog razdoblja koriste sve komparativne prednosti i generiraju najbrži intenzitet rasta izvoza roba i usluga u proteklom desetljeću.

Što se tiče fiskalne politike i proračuna, u idućem razdoblju naš ključni fokus i glavni izazov bit će na rashodnoj strani proračuna. Imamo iskustvo s početka našeg mandata prije šest godina, kada smo, suočeni s rastom udjela duga u BDP-u, stabilizirali javne financije upravo zahvaljujući fiskalnoj konsolidaciji. Tu bih posebno istaknuo da je Hrvatska od 2016. do 2019. kontinuirano smanjivala udio javnog duga u BDP-u, pa je na kraju 2019. njegov udio u BDP-u iznosio 72,8 posto, s tendencijom daljnjeg smanjivanja, s obzirom na to da smo i tri godine zaredom bilježili suficit proračuna. Bez pandemijskog šoka, naš javni dug najkasnije bi 2023. ispunio konvergencijski kriterij razine niže od 60 posto. Još bolja kontrola rashoda i njihova bolja ciljanost, s naglaskom na sektor zdravstva, bit će ponovo glavno uporište novog vala fiskalne konsolidacije i nastavka trenda smanjenja udjela javnog duga u BDP-u.

Samo ću kratko podsjetiti da je ova Vlada provela značajne porezne promjene čiji je cilj bio pojednostavljenje poreznog sustava i rasterećenje, kako poduzetnika tako i građana, čime smo željeli stvoriti preduvjete za privlačenje više inozemnih investicija, ali ujedno i za poboljšanje sveukupnog standarda. Uz to, kontinuirano smo provodili, a i dalje ćemo provoditi, administrativno rasterećenje i smanjivanje parafiskalnih nameta.

Putem Mehanizma za oporavak i otpornost Hrvatska ima na raspolaganju 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava iz Europske unije, što čini gotovo 12 posto hrvatskog BDP-a. Zajedno sa sredstvima iz Višegodišnjeg financijskog okvira, Hrvatskoj će na raspolaganju biti gotovo 30 milijardi eura. Preduvjet za korištenje sredstava jest donošenje i provedba NPOO-a. Prema našim posljednjim projekcijama, upravo bi investicije trebale biti glavni pokretač rasta u srednjoročnom razdoblju.

U našem je Planu najznačajniji naglasak stavljen upravo na reforme, koje su usmjerene na povećanje konkurentnosti gospodarstva te na zelenu i digitalnu transformaciju. Ono što bih još posebice istaknuo je ulaganje u reformu obrazovanja te u znanost i istraživanje.

Sukladno odluci Vlade, Ministarstvo financija koordinirat će i nadzirati ispunjavanje ključnih ciljeva Plana kroz poticanje pravodobne provedbe reformi i ulaganja, a bit će i potpora tijelima nadležnim po pojedinim sektorima.

Ipak, uz sve navedeno, cijela iduća godina bit će obilježena procesom priprema za ulazak u europodručje. Cilj nam je uvesti euro kao službenu valutu 1. siječnja 2023. To će biti moguće ostvariti samo ako ispunimo sve potrebne preduvjete i ako provedemo mjere. Jedan od bitnih preduvjeta jest vođenje odgovorne fiskalne politike. Međutim, to nije samo potrebno radi uvođenja eura nego je to nužno, što je još i važnije, za zdrav i održiv gospodarski oporavak i rast Hrvatske.

Kako sam već istaknuo, kontrolom rashoda, reformom javnog sektora, stvaranjem pozitivnog poduzetničkog okruženja te u konačnici međunarodno konkurentnog gospodarstva činimo dodatni iskorak prema dugoročno održivom gospodarskom rastu i stabilnom makroekonomskom okviru, a oni su pritom usklađeni s novim paradigmama zelene i digitalne tranzicije te odgovaraju na aktualne izazove, prije svega na klimatske promjene. Ovakav pozitivan smjer potvrđuju i relevantne međunarodne organizacije kao, primjerice, Međunarodni monetarni fond ili agencija Fitch, koji s optimizmom gledaju na sljedeće razdoblje te ističu da samo o nama ovisi hoćemo li šanse koje nam se pružaju zaista i iskoristiti. Da ima pozitivnih iskoraka, pokazuju najsvježiji primjeri naše IT i automobilske industrije.

Provođenjem svih navedenih mjera stvaramo preduvjete za dinamiziranje gospodarskog rasta te zaustavljanje negativnih demografskih trendova, koji u posljednje vrijeme ipak bilježe naglašeno usporavanje. Krajnji nam je cilj ne samo zaustaviti iseljavanje naših građana, nego i učiniti Hrvatsku privlačnom i za povratak onih koji su iz Hrvatske otišli nedavno, ali i prije mnogo godina.