Godina pred nama nosi mnogo razloga za zadovoljstvo ako pogledamo željeznicu. Radovi na dvama najvećim željezničkim infrastrukturnim projektima u Hrvatskoj, koje provodi HŽ Infrastruktura, završit će u drugoj polovini 2026. Na dionicama od Dugog Sela, preko Križevaca i Koprivnice do Mađarske izvodi se rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge. Oba projekta trenutačno su u visokoj fazi dovršenosti, a najvažniji građevinski zahvati izvode se u kolodvorima Dugo Selo i Koprivnica.
Modernizacija dionice Križevci - Koprivnica - državna granica, duge 42,6 km, u ovome je trenutku najveći željeznički projekt u državi, vrijedan više od 400 milijuna eura. Susjedna dionica Dugo Selo - Križevci duga je 38,2 km, a projekt njezine modernizacije vrijedan je gotovo 200 milijuna eura. Obje dionice sufinanciraju se iz europskih fondova. Po završetku svih radova i ishođenju dozvola vlakovi će moći voziti brzinom do 160 km/h.
Veliko željezničko gradilište
Inače, na više od dvije i pol tisuće kilometara pruga koje se prostiru Lijepom Našom provode se brojni projekti obnove i modernizacije koji se financiraju iz raznih izvora, a od čega 13 iz fondova EU. Zbog toga je i ta državna tvrtka trenutačno najveći korisnik europskog novca u prometnome sektoru u Hrvatskoj, koja, moglo bi se reći, izgleda kao jedno veliko željezničko gradilište. Gotovo da nema kilometra pruge koji nije u nekoj od faza - bilo završenih projekata, pripreme dokumentacije, natječaja za radove ili izvođenja radova.
HŽ Infrastruktura nalazi se u zamahu velikog investicijskog ciklusa, pa se uz rekonstrukciju postojećih kolosijeka na najopterećenijim dionicama gradi i drugi kolosijek, čija je svrha povećati kapacitet, brzinu i razinu sigurnosti prometovanja. U narednim godinama u obnovu i modernizaciju željezničke infrastrukture planira se uložiti gotovo šest milijardi eura i time ukupno obnoviti i modernizirati gotovo tisuću kilometara pruga. Zato se s razlogom može reći da se u željeznicu trenutačno ulaže više nego ikada u povijesti Republike Hrvatske. Upravo taj novac omogućuje realizaciju projekata koji imaju višestruke koristi: od smanjenja prometnih gužvi i emisije štetnih plinova do veće mobilnosti građana.
Međunarodni koridori
Većina ulaganja usmjerena je na projekte na dvama međunarodnim koridorima Transeuropske prometne mreže (jedinstvene mreže europskih prometnica): RH1 koridoru od granice sa Slovenijom, preko Zagreba do Srbije te RH2 koridoru od luke Rijeka, preko Zagreba do Mađarske. Prošle je godine Hrvatska uvrštena na dva nova europska željeznička koridora, Baltičko more - Jadransko more i Zapadni Balkan - istočni Mediteran, čime se otvaraju dodatna vrata prema povlačenju novca iz fondova. Tu su i brojni projekti koji se financiraju iz drugih izvora poput kredita Europske investicijske banke od 900 milijuna eura, koji je Vlada RH osigurala za revitalizaciju željezničkog sustava u Hrvatskoj. Tim novcem već se obnavljaju lokalne, regionalne i ostale međunarodne pruge koje su vrlo važne za stanovništvo, odnosno za povezivanje manjih mjesta s većim središtima, čime se podiže kvaliteta života.
Sva ta ulaganja omogućit će bolju propusnu moć pruga te sigurnije, ugodnije i brže putovanje: do 160 km/h na međunarodnim prugama, 120 km/h na regionalnim i 80 km/h na lokalnim prugama.
U 2026. nastavit će se, među ostalima, rekonstrukcije dionica Knin - Zadar, Čakovec - Varaždin - Koprivnica - Kloštar, Kloštar - Pitomača, Kutina - Deanovec, Banova Jaruga - Daruvar i Osijek - Koška.
Dug je i popis projekata o kojima šira javnost možda ne zna mnogo jer se još ne vide na terenu, odnosno u fazi su izrade studijske ili projektne dokumentacije. U tijeku je najveći natječaj za radove u povijesti tvrtke, onaj za modernizaciju dionice Dugo Selo - Novska, vrijedan 670 milijuna eura. U tijeku je i izrada dokumentacije za prugu od Okučana do Vinkovaca, za razvoj željezničkoga čvorišta Zagreb te za nizinsku prugu, odnosno za dionice od Zagreba prema Rijeci: Zagreb Glavni kolodvor - Hrvatski Leskovac, Karlovac - Oštarije/Skradnik, Skradnik - Krasica - Tijani i Škrljevo - Rijeka - Jurdani.
Sigurnost na višoj razini
Na željezničkoj mreži postoji i više od 1400 željezničko-cestovnih prijelaza, a kontinuirano se radi na podizanju razine sigurnosti ugradnjom moderne signalno-sigurnosne opreme, odnosno polubranika i svjetlosno-zvučne signalizacije. Trenutačno se modernizira više od stotinu prijelaza, a u sklopu velikih projekata modernizacije pruge umjesto prijelaza grade se podvožnjaci, nadvožnjaci, pothodnici ili nathodnici.
U HŽ Infrastrukturi kažu da su svjesni toga da radovi uzrokuju poteškoće u svakodnevnome životu ljudi, ali raditi i graditi se mora. Željeznica nema alternativu kao ceste. U isto se vrijeme mora omogućiti izvođenje radova, ali i protok putničkog i teretnog prometa. Nemoguće je zatvoriti prugu na nekoliko godina dok traju radovi. Kilometar po kilometar, kako radovi završavaju, a dionice se obnavljaju, promijenit će se slika putovanja željeznicom u Hrvatskoj.
Na više od dvije i pol tisuće kilometara pruga provode se brojni projekti obnove i modernizacije
do 2035. godine u obnovu i modernizaciju željezničke infrastrukture planira se uložiti gotovo šest milijardi eura
Dostava pisama i paketa usluga je koju u pravilu uzimamo zdravo za gotovo, kao i ostale svakodnevne aktivnosti kojima smo oduvijek okruženi. Ta dugovječna usluga zahvaljujući kojoj danas možemo primati pakete s drugog kraja planeta stara je oko 4000 godina! Točnije, toliko je star jedan od najpoznatijih zapisa o postojanju razvijene glasničke službe u Egiptu.
Prema legendi, Sumerani su prvi imali izgrađene puteve za prijenos vijesti, a Rimljani su, nakon zauzimanja Egipta 30. g. prije Krista, usavršili postojeću glasničku službu, spojili je sa svojom postojećom i stvorili najveću i najučinkovitiju prometnu i glasničku organizaciju - Cursus publicus. Baš kao što danas na poštanski promet utječu nove tehnologije, tako su na pojavu javnog poštanskog prometa u Europi utjecala velika zemljopisna otkrića, otkriće kompasa i novih zemalja. Ako bismo trebali izdvojiti najznačajniju državu u stvaranju javnog poštanskog prometa u Europi, to je svakako država Njemačkog carstva cara Maksimilijana I. (1459.-1519.). Ove povijesne crtice najbolje dočaravaju dugovječnost poštanske usluge, ali služe i kao najbolji prilog činjenici da je povezanost jedna od najjačih ljudskih potreba.
Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskim željeznicama
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....