Živimo u desetljeću ulaganja i razvoja željeznice

Desetljeće željeznice već se ustalilo kao termin koji opisuje da se nalazimo u godinama koje su, u prometnome smislu, usmjerene na ulaganja i razvoj željeznice u Hrvatskoj. Iako bi na prvu to moglo sugerirati da ćemo plodove radova i investicija vidjeti tek za deset godina, iz najveće željezničke tvrtke u Hrvatskoj, HŽ Infrastrukture, objašnjavaju kako je na terenu napredak vidljiv gotovo naočigled. To desetljeće koje se često spominje zapravo je - tu. U njemu već živimo i svjedočimo promjenama.

Na više od dvije i pol tisuće kilometara pruga kojima je protkana Hrvatska trenutačno se izvodi nekoliko desetaka projekata obnove i modernizacije koji se financiraju iz raznih izvora, a od čega 17 iz fondova EU. Zbog toga je i ta državna tvrtka trenutačno najveći korisnik europskoga novca u prometnome sektoru u državi koja je, moglo bi se to tako reći, jedno veliko željezničko gradilište. Gotovo da nema kilometra pruge koji nije u nekoj od faza obnove, bilo pripreme dokumentacije ili natječaja za radove, bilo izvođenja radova.

Sigurnije i brže putovanje

U idućim se godinama u obnovu i modernizaciju željezničke infrastrukture planira uložiti gotovo šest milijardi eura i time ukupno obnoviti i modernizirati gotovo tisuću kilometara pruga, odnosno polovina postojeće mreže. Zato se može reći da se u željeznicu trenutačno ulaže više nego ikad u povijesti Republike Hrvatske.

Glavnina ulaganja usmjerena je na projekte na dvama međunarodnim koridorima Transeuropske prometne mreže (jedinstvene mreže europskih prometnica): koridoru RH1 od granice sa Slovenijom, preko Zagreba do Srbije te koridoru RH2 od granice s Mađarskom do Rijeke (Mediteranski koridor). Ove godine Hrvatska je uvrštena na još dva europska prometna koridora, Baltičko more - Jadransko more i Zapadni Balkan - istočni Mediteran, čime se otvaraju dodatna vrata prema povlačenju novca iz fondova EU. Treba spomenuti i brojne projekte koji se financiraju iz drugih izvora poput kredita Europske investicijske banke od 900 milijuna eura, koji je početkom godine podignula Vlada RH za revitalizaciju željezničkog sustava u Hrvatskoj. Tim novcem već se obnavljaju lokalne, regionalne i ostale međunarodne pruge koje su vrlo važne za stanovništvo, odnosno za povezivanje manjih mjesta s većim središtima, a čime se podiže kvaliteta života.

Obnova dionice pruge Pitomača - Kloštar Podravski

Sva ta ulaganja omogućit će bolju propusnu moć pruga te sigurnije, ugodnije i brže putovanje brzinama do 160 km/h na međunarodnim prugama, 120 km/h na regionalnim i 80 km/h na lokalnim prugama.

Na više od dvije i pol tisuće kilometara pruga trenutačno se izvodi nekoliko desetaka projekata obnove i modernizacije

Ono što najviše osjete putnici i prijevoznici (teretni i putnički) jesu završeni projekti i oni na kojima su u tijeku radovi. Tako je posljednji završen europski projekt modernizacija pruge u središtu glavnoga grada, na dionici Zagreb Kustošija - Zagreb Zapadni kolodvor - Zagreb Glavni kolodvor. Obnovljena su tri i pol kilometra jednog od najprometnijih željezničkih pravaca u državi kojim na dan prođe oko 150 putničkih i teretnih vlakova. Ovoga ljeta obnovljena je i pruga između Zaboka i Krapine te je zaključno s tim dvama projektima cijeli pravac od Slovenije (Savski Marof) te od Krapine do Zagreba obnovljen.

Transport između luke i željeznice

Sada se iz tih smjerova do glavnoga grada ni jednom drugom vrstom prijevoza ne može stići brže nego željeznicom. Od sredine prosinca za promet se otvara i 19 km obnovljene i elektrificirane pruge od Vinkovaca do Vukovara. Što se tiče teretnog prijevoza, veliki benefit ostvaren je u najvećoj hrvatskoj luci i jednoj od glavnih luka na Mediteranskome koridoru - Rijeci. U suradnji s Lučkom upravom Rijeka HŽ Infrastruktura završila je dva velika projekta modernizacije kontejnerskih terminala Brajdica i Zagrebačko pristanište, čime je olakšan transport tereta između luke i željeznice.

U fazi radova trenutačno su dionice Križevci - Koprivnica - državna granica s Mađarskom, u dužini od 42 kilometra, gdje je najveće željezničko gradilište u zemlji na kojemu se izvodi rekonstrukcija postojećega i gradnja drugoga kolosijeka. Projekt je vrijedan 350 milijuna eura, a trebao bi biti završen krajem 2025. Nastavljaju se i radovi na dionici Dugo Selo - Križevci te od Hrvatskog Leskovca do Karlovca. U tijeku je, među ostalim, rekonstrukcija dionice Kutina - Deanovec na pruzi Dugo Selo - Novska, a uskoro počinje i obnova pruge Knin - Zadar.

Novosagrađeni željeznički most Drava u Botovu

Dug je i popis projekata o kojima šira javnost možda ne zna mnogo jer se još ne vide na terenu, odnosno u fazi su izrade studijske ili projektne dokumentacije. Krajem godine HŽ Infrastruktura planira raspisati najveći natječaj za radove u povijesti tvrtke - onaj za modernizaciju dionice Dugo Selo - Novska, vrijedan 670 milijuna eura. U tijeku je i izrada dokumentacije za prugu od Okučana do Vinkovaca, za razvoj željezničkoga čvorišta Zagreb te za prugu od Zagreba prema Rijeci koja obuhvaća dionice Zagreb Glavni kolodvor - Hrvatski Leskovac, Karlovac - Oštarije, Skradnik - Krasica - Tijani i Škrljevo - Rijeka - Jurdani.

Na željezničkoj mreži postoji i više od 1400 željezničko-cestovnih prijelaza, a kontinuirano se radi na podizanju njihove razine sigurnosti ugradnjom moderne signalno-sigurnosne opreme, odnosno polubranika i svjetlosno-zvučne signalizacije. Trenutačno se modernizira više od stotinu prijelaza, a po završetku svih spomenutih ulaganja na cijeloj željezničkoj mreži broj moderniziranih prijelaza bit će viši za 300.

Nedostatak građevinskih tvrtki

Najveći izazovi u provedbi pokrenutih investicija i takvih kapitalnih projekata jesu složeni i dugotrajni administrativni postupci u fazi pripreme, dok je faza izvođenja radova vrlo zahtjevna jer se radovi izvode dok istodobno voze vlakovi. Naime, za razliku od autocesta željeznica nema alternativne pravce pa se pruga ne može zatvoriti na nekoliko mjeseci ili godina dok traje obnova. Dodatan izazov jest i eskalacija cijena građevnog materijala i energenata. Treba spomenuti i komplicirane postupke javne nabave te velik broj neosnovanih žalbi, čiji je cilj odugovlačenje nabave, što također utječe na dinamiku i izvedbu radova pa se zato i rokovi često probijaju. Na kraju treba izdvojiti pitanje radne snage. Ponajprije je izražen nedostatak kvalitetnih projektanata i građevinskih tvrtki koji bi kao izvođači bili dovoljno jaki i sposobni raditi na takvim kapitalnim projektima. Zato se svi zajedno moramo strpjeti dok radovi ne završe, a dugoročno je zajednički cilj i naručitelja i izvođača i krajnjih korisnika, prijevoznika i putnika, isti - modernija, pouzdanija i dostupnija željeznica.

Sadržaj nastao u suradnji sa HŽ Infrastrukturom