Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar financija: Hrvatska je u vrhu EU po rastu gospodarstva

Unatoč geopolitičkim napetostima i rizicima, globalno gospodarstvo pokazalo se otpornim. Nakon rasta gospodarske aktivnosti od 3,5% u 2023., očekuje se nastavak rasta po stopi od 3,4% u 2024. i 2025. godini. Očekuje se i ubrzavanje rasta svjetske trgovine na 3,1% u 2024. te na 3,4% u 2025. uslijed povoljnijih ekonomskih uvjeta, uz snižavanje kamatnih stopa nakon razdoblja intenzivnog rasta radi suzbijanja inflacije. Pozitivan trend pokazuje i gospodarstvo Europske unije, koje nakon duljeg razdoblja stagnacije ponovno bilježi skroman rast. Budući da se inflacija i dalje smanjuje, privatna potrošnja i investicije rastu, a stopa nezaposlenosti rekordno je niska, rast će iduće dvije godine biti sve brži. Međutim, dugotrajni rat Rusije protiv Ukrajine i intenziviranje sukoba na Bliskom istoku povećavaju geopolitičke rizike, a daljnje jačanje protekcionističkih mjera trgovinskih partnera moglo bi poremetiti globalnu trgovinu, što bi negativno utjecalo na izrazito otvoreno gospodarstvo EU. Uz sve to, mnoge države, poglavito one u EU, i dalje se suočavaju s rastućim fiskalnim pritiscima zbog visokih razina duga i povećanja rashoda povezanih sa starenjem stanovništva, klimatskom tranzicijom i obranom.

U takvim okolnostima, možemo biti izrazito zadovoljni stanjem hrvatskoga gospodarstva. Hrvatska je na samom vrhu u Europskoj uniji po stopi rasta gospodarstva. S Ciprom, čije bi gospodarstvo, kao i hrvatsko, trebalo rasti za 3,6%, na drugom smo mjestu, iza Malte, koja bi trebala ostvariti rast od 5%.

Veliku sigurnost Hrvatskoj, u izazovnim geoekonomskim okolnostima, daje upravo stabilna fiskalna pozicija i fiskalni prostor za potencijalne intervencije. Već ove godine prvi ćemo put u povijesti u potpunosti zadovoljiti kriterije iz Maastrichta. Konkretno, deficit na razini opće države iznosit će 2,1% BDP-a, a udio javnog duga u BDP-u do kraja godine očekuje se na razini od 57,4%.

Povećanje deficita u 2024. posljedica je, prije svega, provedbe reforme sustava plaća u državnom i javnom sektoru, reforme u sustavu socijalne skrbi, troškova povezanih sa starenjem stanovništva te nastavka investicijskog ciklusa s posebnim naglaskom na daljnje jačanje obrambene sigurnosti. Bitno je napomenuti da je i u ovoj godini Vlada nastavila s potporom građanima i kućanstvima uslijed rastućih životnih troškova. Što se tiče proračuna za 2025. godinu, tri su ključne dimenzije.

Prvo, povećanje plaća, mirovina i socijalnih davanja s ciljem jačanja kupovne moći i povećanja kvalitete života naših građana. Drugo, veća konkurentnost i inovativnost gospodarstva za hvatanje koraka s razvijenijim članicama EU. Treće, mjere koje se odnose na pojedine skupine društva kojima se postiže društvene učinke i jača otpornost na krize, poput demografske ili stambene politike.

U 2025. godini, projicirani deficit opće države očekuje se na razini od 2,3% BDP-a. Strateški pristup provedbi reformi i investicija pridonijet će otpornosti i jačanju potencijalnog rasta hrvatskoga gospodarstva. Od 2026. intenzivirat će se fiskalna konsolidacija, što je vidljivo u projiciranim manjkovima opće države, i to u iznosu od 1,9% BDP-a u 2026., 1,8% BDP-a u 2027. i 1,5% BDP-a u 2028. godini. Dodatno, javni dug mjeren udjelom u BDP-u nastavit će se smanjivati u razdoblju od 2025. do 2028. po prosječnoj stopi od 1 postotnog boda godišnje, dosežući tako razinu od 53,3% BDP-a u 2028. Sukladno tome, jasan je daljnji smjer, prema kojem nastavljamo s odgovornim upravljanjem javnim financijama uz osiguranje pretpostavki za kvalitetniji život građana, veću konkurentnost i razvoj našeg gospodarstva te adresiranje gorućih izazova poput demografije.

Građani su jasno pokazali svoje povjerenje u javne financije ulaganjem u državne vrijednosnice - narodne obveznice i trezorske zapise - čime je mobilizirano više od šest milijardi eura njihove štednje, a udio malih ulagatelja u ukupnom javnom dugu došao je na razinu od otprilike 10%. Time smo značajno pridonijeli diverzifikaciji ulagatelja u javni dug, financijskom opismenjavanju građana, ali i razvoju tržišta kapitala te smo više od 200 milijuna eura kamata usmjerili našim građanima.

U kontekstu novih prilika za privlačenje stranih ulaganja i aktivnije sudjelovanje u globalnim financijskim mrežama, predani smo ostvarenju jače integracije tržišta kapitala u okruženju, posebno tržišta kapitala Hrvatske i Slovenije, ali i jačanju integracije s tržištima drugih država članica EU. Suradnja Hrvatske i Slovenije mogla bi se materijalizirati kroz različite aspekte, od kojih bih posebno istaknuo uspostavljanje zajedničkog indeksa, koji bi služio kao klasifikacija tržišta kapitala Hrvatske i Slovenije. Prepoznatljivost tržišta kapitala naših dviju država, a moguće i drugih država članica EU kao jedinstvenog tržišta, kod glavnih svjetskih pružatelja indeksa, osnažila bi potencijal za povećanje likvidnosti i privukla širi krug investitora.

U godinama što slijede nastavit će se snažan investicijski ciklus i provođenje strukturnih reformi s pomoću europskih sredstava. Samo u okviru Plana oporavka i otpornosti Hrvatska ima na raspolaganju 10,04 milijarde eura. Možemo biti ponosni da je Hrvatska najuspješnija država EU u provedbi Plana oporavka i otpornosti. Jedina smo članica koja je u svih pet zahtjeva za isplatom sredstava dobila pozitivnu ocjenu za ispunjavanje svih reformskih i investicijskih indikatora.

Ono što je obilježilo ovu godinu i prepoznalo ispravan smjer naših javnih politika jest podizanje kreditnog rejtinga Hrvatske na razinu A od sve tri najvažnije svjetske rejting agencije. Time smo učinili povijesni iskorak koji će potaknuti daljnja ulaganja u Hrvatsku te pridonijeti boljem poslovanju gospodarstvenika i kvalitetnijem životu građana.

Na kraju, ne smijemo zaboraviti da smo ostvarili niz strateških ciljeva ulaskom u schengenski prostor, europodručje i u Europski stabilizacijski mehanizam te smo na dobrom putu da postanemo članica OECD-a u 2026. Sve to dodatni nam je poticaj da s istom predanošću i odlučnošću nastavimo raditi na daljnjem rastu i razvoju gospodarstva te povećanju životnog standarda naših građana.