ZORAN KOVIĆ

Direktor Dukata: ‘Hrvatsko mljekarstvo pred izazovima budućnosti - ključne su mjere za oporavak‘

Unatoč tome što proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj pokriva samo 40% vlastitih potreba, danas postoje jasni planovi za stabilizaciju i rast sektora. S ambicioznim ciljem povećanja proizvodnje na 580 milijuna kilograma do 2030. godine, domaće mljekarstvo stoji na prekretnici između izazova i prilika za rast

Zoran Ković, direktor Dukata

Proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj već se godinama suočava s izazovima koji ugrožavaju stabilnost sektora. Iako kvaliteta domaćeg mlijeka nije upitna, proizvodni volumeni iz godine u godinu padaju, a na razini zemlje proizvodimo tek 40 posto vlastitih potreba za mlijekom. Stabilizacija, a potom i povećanje proizvodnje mlijeka u zemlji, važan je zadatak koji zahtijeva multidisciplinarni pristup uz kvalitetne programe i mjere za jačanje sektora.

Primjer za to je Program razvoja sektora mljekarstva u RH do 2030. godine, koji je ove godine pokrenulo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Krajnji cilj je povećanje proizvodnje mlijeka na 580 milijuna kilograma do 2030. godine. Iako je riječ o ambicioznom cilju, vjerujem da Program može stabilizirati proizvodnju mlijeka u zemlji i potaknuti optimizam u sektoru.

Kao najveći otkupljivač mlijeka u zemlji, već dulje vrijeme provodimo konkretne mjere koje pomažu stabilizaciji proizvodnje mlijeka unutar naše mreže kooperanata. Jedna od njih svakako je subvencionirana kupnja junica, koja se pokazala izuzetno korisnom za naše kooperante.

Od početka prošle godine subvencionirali smo kupnju 1500 junica za naše kooperante, a mjeru namjeravamo provoditi sve dok postoji interes proizvođača. Posebno me raduje što je upravo ova mjera prepoznata i uključena u spomenuti Program razvoja sektora mljekarstva u RH do 2030. godine.

Ipak, unatoč pozitivnim najavama za buduće razdoblje, i dalje se suočavamo s mnogim izazovima: visokim troškovima, niskom efikasnošću i konkurentnošću u primarnoj proizvodnji mlijeka u odnosu na farmere EU, rascjepkanim poljoprivrednim zemljištem te demografskim i klimatskim promjenama.

Osim toga, u segmentu plasmana mliječnih proizvoda, suočeni smo s velikom konkurencijom iz EU. Zahvaljujući intenzivnoj i profesionaliziranoj poljoprivrednoj proizvodnji te zemlje generiraju viškove mlijeka koje plasiraju na naše tržište po vrlo niskim cijenama. Uzmimo za primjer Sloveniju, koja već skoro desetljeće ima nižu otkupnu cijenu od Hrvatske a proizvodi 50 posto više mlijeka u odnosu na nas, te koja u posljednjih desetak godina bilježi pozitivne trendove u proizvodnji mlijeka. Jednaka je situacija primjerice, sa Slovačkom, Poljskom, Češkom… koje svojim viškovima mlijeka utječu na domaći mljekarski sektor.

Osim što je proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj još uvijek nedovoljno efikasna i skupa u odnosu na poljoprivredno razvijene zemlje, dodatni izazov predstavlja visoka stopa PDV-a na osnovne prehrambene proizvode, uključujući mliječne prerađevine. Sa stopom od 25 posto na prehrambene proizvode, Hrvatska ima jednu od najviših stopa PDV-a u EU.

Ipak, unatoč izazovima koji prate mljekarski sektor, protekla godina donijela je i dobre tržišne trendove, inovacije te snažnu posvećenost kvaliteti i stabilnosti. Ključni pokazatelji, poput prodajnih volumena naših vodećih brendova Dukat, President i Galbani, ukazuju na završetak još jedne uspješne poslovne godine.

Danas izvozimo u 60 zemalja na pet kontinenata, s naglaskom na proizvode s dodanom vrijednosti (fermentirani proizvodi, sirevi i vrhnja). Naše izvozne aktivnosti bilježe stabilan rast, a za 2025. predviđamo povećanje izvoza od 7 posto. Tome će pridonijeti kvaliteta, inovativnost našeg asortimana te stručnost naših zaposlenika i timova u prilagodbi specifičnim potrebama tržišta.

Kada govorimo o zaposlenicima, njihovo osnaživanje ostaje temelj naše strategije. U posljednje četiri godine uložili smo 15 milijuna eura u povećanje primanja, a kontinuiranim ulaganjima u edukaciju pozicionirali smo se uz rame vodećih globalnih kompanija. Naša vizija budućnosti uključuje dodatna ulaganja u materijalna prava, bolje uvjete rada te projekte za povećanje zadovoljstva i angažmana timova.

Nadalje, održivi razvoj ostaje u središtu naše strategije. Smanjenje uporabe plastike, prelazak na reciklirane materijale, ulaganja u obnovljive izvore energije, povećanje energetske učinkovitosti i smanjenje ugljičnog otiska prioriteti su kojima se posvećujemo. Kroz projekte društveno odgovornog poslovanja, poput najvećeg samostalnog projekta pošumljavanja u zemlji “Volim šume” ili pak projekta smanjenja stvaranja gubitaka i otpada od hrane “Hrana se ne baca”, nastojimo utjecati na očuvanje okoliša i podizanje svijesti zajednice o važnosti održivog poslovanja.

Kada govorimo o tržišnim trendovima, zdravlje je visoko na listi prioriteta građana, što se odražava i na njihove kupovne navike. Funkcionalni proizvodi obogaćeni proteinima i vlaknima, kao i oni za jačanje imuniteta, bilježe kontinuirani rast zahvaljujući sve većoj educiranosti potrošača o važnosti uravnotežene prehrane.

Zaključno, iako smo na razini sektora suočeni s brojnim izazovima, optimističan sam u pogledu budućnosti mljekarstva u Hrvatskoj. Vjerujem da je ovo ključni trenutak za našu poljoprivredu, proizvodnju te preradu mlijeka. Uspijemo li implementirati potrebne mjere i osigurati ključna ulaganja, naš sektor mlijeka može postati ne samo stabilan nego i izuzetno konkurentan na europskoj sceni.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
13. prosinac 2024 14:19