Ostavljajući iza sebe još jednu godinu kontinuiranog rasta svih poslovnih pokazatelja, APIS IT u 2024. ulazi kao vodeća tvrtka u sustavu državne informacijske infrastrukture koja je sada, s više od 550 zaposlenih i vrhunskim tehnološkim resursima, ključni dionik u provedbi velikih projekata digitalne transformacije javne uprave. Učvršćenju te pozicije uvelike je pridonio i projekt uspostave Centra dijeljenih usluga koji smo upravo završili, premašivši postavljene ključne pokazatelje uspješnosti.
Kao jedan od najvećih i najkompleksnijih projekata provedenih dosad u javnoj upravi, Centar dijeljenih usluga osigurao je digitalnu infrastrukturu za hrvatsku javnu upravu koja se po vrijednosti i značaju za njezin daljnji razvoj može usporediti i s utjecajem koji su autoceste imale na prometnu povezanost Hrvatske. Petogodišnji projekt, koji smo proveli u suradnji sa Središnjim državnim uredom za razvoj digitalnog društva, za APIS IT nije bio značajan samo na tehničkoj razini gdje smo razvili i implementirali rješenja koja danas prezentiramo i kao svoj know-how prenosimo drugim zemljama EU. Važan je i na organizacijskoj razini jer smo pokazali da imamo resurse za svaku fazu ovako zahtjevnog projekta - od planiranja i pripreme do realizacije svih tehničkih i administrativnih aspekata.
Iskustva u planiranju i provedbi koje smo stekli u uspostavi Centra dijeljenih usluga otvorili su nam vrata i za druge, po vrijednosti i veće projekte digitalizacije koji će u srednjem roku obilježiti naše poslovanje, bilo da je riječ o projektima iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti ili projektima iz programa Konkurentnost i kohezija kroz koje je hrvatska Vlada osigurala dosad nezamisliva sredstva za digitalizaciju društva i javnog sektora.
Međutim, konsolidacija državne digitalne infrastrukture kroz CDU u naša dva podatkovna centra pridonosi i drugom važnom cilju koji smo postavili kao prioritet za sljedeće razdoblje - poticanju održivosti i energetske učinkovitosti gdje nas naša uloga primarnog pružatelja dijeljenih usluga obvezuje na nove iskorake za samu tvrtku i javnu upravu u cjelini. Zajednička cloud platforma za tijela javne uprave dokinula je potrebu da svaka institucija održava svoje servere u uvjetima koji nisu prilagođeni za smještaj IT opreme, ali je stavila naše podatkovne centre pred izazov da primjenom najsuvremenijih tehnologija osigura održiv razvoj i upravljanje tom infrastrukturom.
Podatkovni centri, naime, predstavljaju osnovicu digitalnog gospodarstva, a s rastom broja digitalnih usluga realnog i javnog sektora rast će i potreba za infrastrukturom koja ih podržava. S obzirom na to da su podatkovni centri golemi potrošači prije svega električne energije, cilj nam je u predstojećem razdoblju smanjiti ugljični otisak i povećati njihovu energetsku učinkovitost. Zahvaljujući sustavnim ulaganjima tijekom posljednjih godina, uz osiguranje certifikata TIER 3 uspjeli smo značajno smanjiti PUE (power usage effectiveness), koji je standardan pokazatelj energetske učinkovitosti podatkovnih centara.
Dodatni korak prema održivosti napravit ćemo planiranim investicijama u obnovljive izvore, prije svega u korištenje solarne energije, čime ćemo značajan dio energetskih potreba moći podmirivati vlastitom proizvodnjom. Uz gradnju solarnih elektrana u podatkovnim centrima Zagreb i Jastrebarsko, namjeravamo iskoristiti i hidropotencijal naše lokacije kako bismo osigurali učinkovitije i ekonomičnije hlađenje, posebice u najtoplijim mjesecima godine.
Uz ekološku održivost poslovanja, prognoze za razdoblje koje je pred nama govore nam da će od 2024. u središtu svake strateške odluke o daljnjem razvoju biti generativna umjetna inteligencija (AI).
Na razini IKT organizacija Gartner, primjerice, predviđa da će do 2026. generativni AI značajno promijeniti proces dizajna i razvoja novih web i mobilnih aplikacija. Istodobno na razini cijelog društva, odnosno javnog i privatnog sektora, tehnologije umjetne inteligencije zauzet će ključno mjesto i biti katalizator za povećanje produktivnosti i jačanje digitalnog gospodarstva.
Upravo zbog važnosti koju AI tehnologije imaju u procesu transformacije javnih digitalnih usluga, okvir i uvjeti za njihovu primjenu u javnoj upravi postaju pitanja od prvorazrednog značaja za svaku zemlju, ali i Europsku uniju u cjelini. U očekivanju europskog zakona koji će regulirati sigurnu i etičnu uporabu tehnologija umjetne inteligencije u skladu s europskim vrijednostima, EURITAS kao najveća europska organizacija koja okuplja pružatelje IKT usluga javnoj upravi donio je zajednički stav o primjeni tehnologija umjetne inteligencije u javnom sektoru u kojem je, analizirajući potrebe i specifičnosti hrvatske javne uprave, sudjelovao i APIS IT.
Position paper, objavljen u studenome, odraz je zajedničkog stava 12 članica te organizacije iz niza europskih zemalja koje zajedno zapošljavaju 40.000 IKT stručnjaka i pružaju usluge za 124 milijuna europskih građana. Kao aktualni predsjednik EURITAS-a, moram istaknuti da svaka članica organizacije koja osigurava IKT podršku javnoj upravi svoje zemlje snosi posebnu odgovornost za usluge koje razvijamo i pružamo te za podatke naših građana koji su nam povjereni. Uzimajući u obzir da se tehnologije umjetne inteligencije razvijaju mnogo brže nego regulatorni okvir za njihovu primjenu, moramo sami postaviti zaštitne mehanizme kako bismo osigurali etičnu i sigurnu primjenu AI u javnom sektoru.
Zato je u središtu naših napora usklađivanje kriterija za procjenu AI aplikacija na razini EU kako bismo ograničili rizike i transparentnom primjenom iskoristili sve potencijale te tehnologije u godinama koje dolaze. Za APIS IT, koji će u sljedećoj godini obilježiti 60. godišnjicu uspješnog poslovanja, potencijali koje donose nove tehnologije predstavljaju temelj za daljnji rast i inovaciju usluga koje kao pouzdan partner pružamo hrvatskoj javnoj upravi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....