Marko Primorac, ministar financija: Učinak eura osjećat ćemo sve snažnije

Globalno gospodarstvo nastavlja se suočavati s izazovima visoke inflacije i niskog rasta. Kretanja svjetske ekonomije ipak su malo pozitivnija u ovoj godini od očekivanih, no trenutne okolnosti ukazuju na usporavanje gospodarske aktivnosti, poglavito u značajnijim europskim ekonomijama. Takva kretanja očekivana su uzmemo li u obzir zaoštravanje financijskih uvjeta na svjetskim tržištima i slabiji rast trgovine. Pojačane geopolitičke napetosti dodatno povećavaju neizvjesnosti oko kratkoročnih izgleda koji mogu biti negativnog predznaka. U tom kontekstu, ključni su prioriteti ekonomskih politika osigurati makroekonomsku stabilnost i poboljšati izglede za održiv i uključiv rast u srednjem roku.

U takvim okolnostima hrvatsko gospodarstvo ostvaruje zavidne rezultate. Nakon što je u drugom kvartalu 2023. godine, u odnosu na isti kvartal prethodne godine, realna stopa rasta BDP-a iznosila 2,6 posto, i u trećem kvartalu 2023. BDP je realno porastao za 2,8 posto. To je već 11. kvartal zaredom u kojem se bilježi pozitivna stopa kretanja BDP-a, a koliko je snažan oporavak gospodarstva nakon pandemije, pokazuje podatak da je BDP u trećem kvartalu ove godine realno za 13 posto veći nego u trećem kvartalu pretpandemijske 2019. Vjerujem da će se do kraja godine ostvariti naše projekcije gospodarskog rasta, koje će se preliti i na iduću godinu. Posebna pozornost posvećuje se trajnom smanjenju udjela javnog duga u BDP-u te možemo očekivati njegovo smanjenje ispod razina od 60 posto već tijekom iduće godine. Tome će pridonijeti održavanje proračunskog manjka znatno ispod referentne razine od 3 posto BDP-a. Nakon lanjskog suficita konsolidirane opće države, ove se godine očekuje blagi deficit, koji će se povećati na razinu od 1,9 posto u 2024. slijedom našeg opredjeljenja da blagom ekspanzivnom politikom u razdoblju brojnih negativnih rizika damo doprinos očuvanju gospodarskog rasta.

Tržište rada obilježavaju izrazito povoljna kretanja i očekivanja. Tako će u 2024. stopa nezaposlenosti zabilježiti daljnji pad, na razinu od 5,7 posto. Takva kretanja na tržištu rada nesumnjivo utječu na inflatorne pritiske. Inflacija mjerena tzv. indeksom potrošačkih cijena u studenom je usporila na 4,7 posto. To je najniža godišnja stopa inflacije još od listopada 2021. U idućoj godini očekujemo daljnji trend usporavanja inflacije na razinu od oko 3 posto.

Imajući u vidu smirivanje inflacije, ali i brojne izazove koji nas očekuju i predstavljaju negativne rizike za gospodarski rast, u 2024. pripremamo protucikličko djelovanje kroz blažu fiskalnu ekspanziju. Proračunom za sljedeću godinu predviđa se stoga niz mjera zaštite ekonomskog i društvenog standarda uz pridržavanje načela odgovornog i razboritog vođenja fiskalne politike. U segmentu socijalnih davanja i naknada zaposlenima, ključni faktor koji rezultira njihovim povećanjem jest nužnost usklađivanja prihoda kućanstava, posebice onih najugroženijih, s rastućim troškovima života. Osim toga, osigurat ćemo nastavak obnove potresom oštećenih objekata, kao i nastavak investicija, posebno onih koje se financiraju kroz NPOO.

Hrvatski je kreditni rejting trenutno, prema tri najvažnije agencije, na povijesno visokoj razini, a posljednjih su mjeseci agencije S&P, Fitch i Moody‘s dodatno povećale izglede kretanja rejtinga sa stabilnih na pozitivne, čime se nalazimo na korak do prelaska u najviši, A-rejting.

Dodatan iskorak u tom kontekstu napravili smo ove godine i u segmentu upravljanja javnim dugom uključivanjem hrvatskih građana putem narodnih obveznica i trezorskih zapisa na tržište javnog duga, čime se jača participacija građana na financijskom tržištu te se povećava financijska pismenost, smanjuju rizici povezani s financiranjem javnog duga te daje dodatan poticaj razvoju tržišta kapitala. Osim toga, kamata na javni dug koja bi se potencijalno isplaćivala financijskim institucijama u inozemstvu ostaje u domaćoj ekonomiji te jača kupovnu moć i, općenito, životni standard građana. Riječ je o iznosu većem od 80 milijuna eura kamata godišnje.

Nadalje, s ciljem aktivnijeg upravljanja javnim poduzećima donijet ćemo zakonski okvir koji će stvoriti preduvjete za utvrđivanje vlasničke politike, profesionalizaciju uprava i nadzornih odbora, određivanje ključnih pokazatelja na temelju kojih će se pratiti učinkovitost poslovanja javnih poduzeća te povećanje transparentnosti. Također, nastavljamo provoditi politiku poreznog rasterećenja, a ovaj put dodatan naglasak stavljamo na povećanje konkurentnosti lokalnog javnog sektora, dajući autonomiju jedinicama lokalne samouprave u utvrđivanju stope poreza na dohodak. Izmjenama u poreznom sustavu koje stupaju na snagu početkom 2024. potaknut ćemo pozitivnu konkurenciju među lokalnim jedinicama, što će rezultirati smanjenjem poreznog opterećenja i unapređenjem strukture lokalnih poreza.

Ovu je godinu, u ekonomskom smislu, zasigurno dominantno obilježilo uvođenje eura kao službene valute i pristupanje Europskom stabilizacijskom mehanizmu, a trajne učinke tog postignuća osjećat ćemo sve snažnije u nadolazećem razdoblju. Iskustvo Hrvatske potvrđuje da su daljnje integracije moguće i u prilično izazovnim vremenima. Ujedno, naši su uspjesi važni za ostale države članice EU koje planiraju uvesti euro jer potvrđuju da su ekonomski troškovi koji proizlaze iz prihvaćanja eura kao zajedničke valute ograničeni i jednokratni, a koristi višestruke i trajne. Značajan napredak postignut je i u približavanju OECD-u, čime se, na neki način, zatvara krug najužih integracija koji je započet prije 30 godina, kada smo uspostavili suradnju i strateški dijalog sa Svjetskom bankom i Međunarodnim monetarnim fondom te s Europskom bankom za obnovu i razvoj i Interameričkom bankom za razvoj. Tim obljetnicama podsjećamo se na put koji smo prošli kako bismo danas imali zdravije temelje za daljnji razvoj našega gospodarstva, na koji možemo gledati s optimizmom.